Nije nacionalizacija, nego stavljanje pod "privremenu upravu". Bilo kako bilo, Rusija je otišla korak dalje u ekonomskom ratu sa Zapadom koji teče paralelno s pravim ratom koji je povela protiv Ukrajine. Nakon privatnog preuzimanja Mcdonald'sa, Lega i Starbucksa, država je preuzela danski Carlsberg i francuski Danone, a pitanje je tko je idući.
Rusija je zaplijenila lokalnu podružnicu francuskog proizvođača jogurta Danone i udio i danskog proizvođača piva Carslberg u ruskoj pivovari Baltika. Službeno, ne radi se o nacionalizaciji jer će dionice u vlasništvu ovih dviju europskih tvrtki biti samo “privremeno pod upravom” državne agencije za imovinu Rosimuščestvo, Tako stoji u dekretu koji je u nedjelju potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin. No, kad je Rusija u pitanju, takvo privremeno preuzimanje privatne imovine vrlo bi se lako moglo pretvoriti u trajno.
Ni ovakvo privremeno preuzimanje zapadne imovine nije bez presedana jer ista državna agencija od travnja upravlja i ruskim podružnicama njemačkog Unipera i finskog Fortuma. Dekretom iz travnja Kremlj je legalizirao preuzimanje imovine tvrtki iz zemalja koje smatra “neprijateljskim” kako bi se “zaštitila ruska imovina i nacionalni interesi”.
Tvrtke iz takvih “neprijateljskih” zemalja mogu prodati svoju rusku imovinu za maksimalno polovicu njene tržišne vrijednosti i moraju dati “dobrovoljni doprinos” u ruski proračun u iznosu od 5-10 posto prodajne cijene. Na kraju je opet potrebno odobrenje vlade, a u energetskom i financijskom sektoru i samog Putina.
Izvor blizak tvrtki objasnio je za Financial Times da ih odluka Kremlja potpuno zatekla i dodao kako se pitaju ”ima li ovo diplomatske dimenzije, zbog francuske potpore Ukrajini”.
Peskov: Opraštamo se od zločestih stranih tvrtki
Komentar glasnogovornika Kremlja, Dmitrija Peskova, za ovaj list prošlog mjeseca odaje dojam da Kremlj uživa u ovoj odmazdi za europske sankcije i zapljenu imovine Putinu bliskih oligarha. Zapadni investitori i kompanije su “više nego dobrodošli” u Rusiju, rekao je, ali “ako tvrtka ne ispunjava svoje obveze, onda, naravno, ide u kategoriju zločestih tvrtki.”
“Opraštamo se od tih tvrtki. A što ćemo nakon toga učiniti s njihovom imovinom naša je stvar”, dodao je. Kremlj je već tada zaprijetio da bi mogao povući isti potez i za druge zapadne tvrtke, kao odmazdu za sankcije protiv ruskih kompanija u Europskoj uniji. U aktualnom slučaju Carlsberga, Danci su u priopćenju u nedjelju objavili da “od ruskih vlasti nisu primili nikakve službene informacije o predsjednikovoj uredbi ni o posljedicama za Baltika Breweries”.
Izgleda da je Kremlj na ovaj način preduhitrio Carlsberg koji je u lipnju objavio da je potpisao dogovor s neimenovanim kupcem o prodaji svog udjela u Baltika Breweries, ako za to dobije odobrenje od ruskog regulatora koji je lani uspostavljen upravo radi zapadnih kompanija koje se povlače iz zemlje. Time je Carlsberg trebao konačno ispuniti svoje obećanje o povlačenju s ruskog tržišta koje je dao još u ožujku prošle godine.
“Nakon predsjedničkog dekreta, izgledi za ovaj proces prodaje sada su vrlo neizvjesni. Carlsberg grupa nije primila nikakve službene informacije od ruskih vlasti u vezi s predsjedničkim dekretom ili posljedicama za pivovare Baltika”, upozorila je danski kompanija u izjavi. Rusko tržište činilo im je 10 posto prodaje, uz 959 milijuna dolara prihoda u 2021.
Baltika Breweries je, inače, jedna od najvećih ruskih pivovara, s čak 30 posto udjela na ruskom tržištu piva, piše Guardian. Njihove marke piva neke su od najpopularnijih u Rusiji, a imaju 8.400 zaposlenika.
Što se Danonea tiče, on je još prošlog listopada priopćio da traži kupca za svoju podružnicu u Rusiji, uz mogućnost otpisa do milijardu eura. Plan im je bio da u Rusiji zadrže samo svoj ogranak za adaptirano mlijeko za bebe. To se nije dogodilo, a sad u priopćenju kažu da istražuju ovo pitanje te da se “pripremaju poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitili svoja prava kao dioničara Danone Rusija i kontinuitet poslovanja”.
O legitimnosti preuzimanja ruske podružnice Danonea, koji je inače najveća mljekarska kompanija u cijeloj Rusiji, s oko 8 tisuća zaposlenika, dovoljno govori današnja vijest da je za njenog novog generalnog direktora postavljen Jakub Zakriev (32), zamjenik premijera Čečenije i čečenski ministar poljoprivrede. Sve to više podsjeća na feudalnu raspodjelu ratnog plijena nego na poslovanje u 21. stoljeću.
McDonald’s je postao Vkusno & Točka, Lego Mir Kubikov
Nove nevolje zapadnih firmi u Rusiji podsjećaju na ranije slučajeve ruskog preuzimanja, od kojih je svakako najpoznatiji McDonald’s. Nakon što je prodao svoje restorane u Rusiji i povukao se iz zemlje u svibnju prošle godine, ovaj popularni američki lanac brze hrane ekspresno je dobio domaću zamjenu.
Ruski oligarh Aleksander Govor kupio je, naime, preko 800 njihovih restorana s preko 62 tisuće zaposlenika i nazvao novi lanac Vkusno (ukusno) & točka. Popularni Big Mac postao je Big Hit, a Happy Meal preimenovan u Kid’s Combo. Nije trebalo dugo čekati prve probleme, doduše, pa su već nakon mjesec dana ostali bez krumpirića.
Ni u ovom slučaju se, dakle, nije radilo o nacionalizaciji, ali sam Govor se pohvalio da je dobio unosni lanac restorana za “mnogo manje od tržišne”, odnosno za “simboličnu” cijenu. McDonald’s je procijenio otpis vrijednosti na koji su morali pristati na 1,2 do 1,4 milijarde dolara. A jednako čuveni danski brand igračaka Lego zamijenjen je, nakon povlačenja iz zemlje, ruskom verzijom nazvanom Mir Kubikov (Svijet kockica). Američki lanac kafića Starbucks zamijenjen je pak ruskim Stars Coffee.
Starbucks kupio reper koji ima pjesmu posvećenu Putinu
Starbucks su kupili ugostitelj Anton Pinski i ruski reper Timati, koji je 2015. objavio pjesmu “Moj najbolji prijatelj je Vladimir Putin”. Pinskiy je u lipnju otkrio ruskoj novinskoj agenciji Tass da su on i Timati kupili svu rusku imovinu Starbucksa za samo 500 milijuna rubalja, što je oko 6 milijuna dolara.
U međuvremenu se jedan drugi europski pivski div, Heineken, našao na udaru kritika jer nije ispunio obećanje koje je dao početkom ove godine, da će napustiti Rusiju. Popularni nizozemski brand samo je jedna u nizu kompanija za koje je istraživački tim sa Sveučilišta Yale na čelu s profesorom Jeffreyem Sonenfeldom utvrdio da i dalje posluju u Rusiji, unatoč obećanjima da će se povući iz nje zbog rata u Ukrajini. Tim s Yala je prvi ovakav izvještaj objavio još u studenom, a od onda ga redovito ažurira.
Na tom su popisu, među ostalima, i britanski naftni gigant Shell, multinacionalni duhanski div Philip Morris, Mondelez, Unilever i WeWork. Heineken je u ovoj analizi dobio ocjenu D za kupnju vremena zbog “davanja izjava svakih nekoliko mjeseci” u kojima tvrdi da će pokušati napustiti rusko tržište, a onda to opet ne učini.
Profesor s Yalea: Tvrtke koje ostaju u Rusiji funkcioniraju kao ratni profiteri
“Te tvrtke krše svoja obećanja. Funkcioniraju kao ratni profiteri. To je više nego razočaravajuće. To je sramotno i neetično”, rekao je Sonenfeld za CNN.
A ovo je, kako smo već pisali, samo jedna od “crnih listi” zapadnih tvrtki koje i dalje posluju u Rusiji – i tako neizravno financiraju ruski ratni stroj čije brutalno i zločinačko djelovanje gledamo svakog dana u Ukrajini.
Prema još jednom takvom popisu koji vodi Institut Kijevske škola ekonomije (KSE) pod nazivom Leave Russia, nalazi se čak 1.377 tvrtki koje su nastavile svoje poslovanje kao da se ništa nije dogodilo. Tu su među ostalima i Nestle, Pepsi, Lactalis, Mars, Cargill, Ferrero, P&G, L’Oreal, Benetton, Calzedonia, Teva, GlaxoSmithKline, Raiffeisen Bank i Intesa Sanpaolo, kao i slovenska Krka i Gorenje.
A iako se ne nalazi na ovoj listi, jedna od stotina tvrtki koje su nastavile s radom u Rusiji je, po vlastitom priznanju, i hrvatski AD Plastik. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u siječnju je tvrdio da su AD Plastiku u Rusiji “oduzeli imovinu” pa su to Ureda predsjednika kasnije ispravljali ovu netočnu tvrdnju, budući da tvrtka i dalje ima dvije tvornice u toj zemlji.
No kao što vidimo, posjedovanje proizvodnog pogona, restorana ili trgovine je prilično relativan pojam u Rusiji, bar ako ste tvrtka iz “neprijateljske” zemlje. Firmama koje se nisu same povukle ostaje pitati se jesu li iduće na redu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!