Francuski birači glasaju u nedjelju kako bi izabrali 577 zastupnika u Nacionalnoj skupštini. Istovremeno se čini da zemlja ulazi u novu političku eru.
Izbori dolaze nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao na prijevremene izbore izazvane upečatljivim porazom krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen na izborima za Europski parlament 9. lipnja.
Ankete pokazuju da će nadolazeći izbori potvrditi taj trend. RN uvjerljivo vodi s 36 posto glasova, a slijedi ga ljevičarski blok Nouveau Front Populaire (NFP) s 28,5 posto, a za njim Macronov centristički savez – Ensemble – s 21 posto.
Većina u Nacionalnoj skupštini
Da bi osvojila većinu u Nacionalnoj skupštini, stranka ili savez treba 289 mjesta — nešto više od polovice u Zastupničkom domu, brojka koju Macronova koalicija na odlasku nije dosegla taj broj, piše AlJazeera.
Za izricanje presude o bilo kojem od 577 mandata u nedjelju, 30. srpnja, moraju biti ispunjena dva uvjeta. Prvo, odaziv birača mora biti najmanje 25 posto. Drugo, kandidat mora osvojiti apsolutnu većinu danih glasova.
U višestranačkom sustavu poput francuskog, to obično znači da mnoga, ako ne i većina, izbora idu u drugi krug glasovanja – koji je zakazan za 7. srpnja.
Zašto su ovi izbori toliko drugačiji?
Tradicionalno, izbori za Nacionalnu skupštinu održavaju se odmah nakon predsjedničkih izbora i stoga odražavaju isto raspoloženje naroda. Rezultat je premijer iz iste političke stranke kao i predsjednik, koji zatim može provoditi politiku sa snažnim mandatom.
Ali ta dinamika moći sada se promijenila i po prvi put u 22 godine, Francuska će imati stanje kohabitacije: krajnje nepopularan predsjednik vlada paralelno uz vladu proizašlu iz kolektivnog glasa nezadovoljstva protiv samog Macrona.
“To će označiti početak novog načina vladanja i kraj predsjedničke agende”, rekao je Emmanuel Dupuy, predsjednik Instituta za europsku perspektivu i sigurnosne studije, think tanka za diplomaciju i političku analizu. “Makronizam je već skoro propao i iz izbora će izaći potpuno izbrisan”, rekao je.
Kako smo došli ovdje?
Macron je prvi put došao na vlast 2017. spajajući umjerenu ljevicu i desnicu. Njegove ekonomske reforme bile su previše desničarske za liberale koji su ga prethodno podržavali; a njegov su način vladanja mnogi desni i lijevi birači smatrali previše despotskim.
“On vodi državu kao izvršni direktor tvrtke”, rekla je Samantha de Bendern, suradnica u Chatham Houseu. “Ali zemlja nije tvrtka i on nije uspio izgraditi saveze s partnerima – Macron je usamljenik”, rekla je de Bendern.
Jedan od signala njegove izolacije bio je pokret Žutih prsluka – razdoblje nasilnih prosvjeda 2018. Njegov drugi mandat obilježen je vrlo osporavanim prijedlogom zakona iz 2023. o povećanju umirovljenja u zemlji za dvije godine, što se pretvorilo u još jedan veliki domaći izazov jer se suočio s širokim protivljenjem.
Što je ‘dedijabolizacija’ koju zagovara Le Pen?
U međuvremenu, Le Pen je tijekom posljednja dva desetljeća pomno izradila strategiju takozvane dedijabolizacije – dedemonizacije, usmjerenu na širenje stranačke baze uz istovremeno ublažavanje njezinog radikalnog diskursa kako bi se distancirala od mnogih referenci koje su RN učinile previše toksičnim za nekoliko birači.
Stranka se dugo povezivala s notornim rasistima, te ksenofobnim i antisemitskim uvredama. Njezin otac, Jean-Marie Le Pen, nekoć osuđen za govor mržnje jer je rekao da su nacističke plinske komore “detalj povijesti”, izbačen je iz stranke 2015. Le Pen je umjesto toga uvjerila umjerenu desnicu da ona nije prijetnja demokraciji obećavajući politiku socijalne skrbi i stroga ograničenja za migrante, piše AlJazeera.
“Mnogi [glasavanjem NR] izražavaju svoje protivljenje sustavu za koji smatraju da ih lišava onoga što zaslužuju u korist ljudi, uglavnom stranaca, koji dobivaju beneficije koje ne pripadaju”, rekao je Baptiste Roger-Lacan, povjesničar i politički analitičar s fokusom na krajnje desne stranke u Europi.
Danas je stranački kandidat za premijera zemlje Jordan Bardella, besprijekorno odjeven 28-godišnjak koji, suprotno prvom dojmu, dolazi iz predgrađa i razgovara sa svojim desecima tisuća pratitelja ne samo na ulici nego i na TikToku.
S druge strane, stranke daleko od lijevog centra ujedinile su se pod Novu narodnu frontu. Njezin najglasniji cilj bila je potpora Palestincima u Gazi, pozicija koja je skupini pribavila popularnost među mladim glasačima i muslimanskom zajednicom.
Što bi značila pobjeda krajnje desnice?
Najozbiljnije posljedice pobjede za Nacionalno okupljanje bit će na domaćem terenu. Dok stranka sada kaže da je antisemitizam problem ljevičarske stranke, fokus je preusmjerila na migrante i muslimane. Francuska je dom najveće muslimanske zajednice u Europi, s obiteljima koje su ondje nastanjene već nekoliko generacija.
RN je također svojim glavnim prioritetom stavio usvajanje strogih graničnih kontrola, ukidanje državljanstva po rođenju – praksu koja je stoljećima davala državljanstvo onima koji su rođeni u Francuskoj od stranih roditelja – i uvođenje putem ustavnog referenduma „nacionalne preferencije“, sustav po kojem bi netko bio isključen iz prava iz socijalnog osiguranja osim ako nema francusku putovnicu.
“Jasno je da je NR još uvijek ksenofobičan. Svaki stranac koji nema europsko nasljeđe morao bi izgubiti nešto kada bi NR bio izabran”, rekao je Roger-Lacan.
A što je s vanjskom politikom?
Bardella je omekšao ili preokrenuo neke od stranačkih pozicija. Napravio je zaokret prema Ukrajini rekavši da je predan nastavku pružanja vojne potpore Kijevu, dok se protivio optužbama kritičara o povezanosti nekih članova stranke s Kremljom.
Ipak, uzimajući u obzir Macronov nepokolebljiv stav o Ukrajini i ulozi Francuske kao stupa Europske unije, vlada pod vodstvom Bardelle koja nije toliko predana europskom projektu, označila bi promjenu.
Tijekom konferencije za novinare u ponedjeljak, Bardella je rekao da se protivi slanju francuskih trupa i oružja sposobnog za gađanje ciljeva na ruskom tlu, piše Al Jazeera.
Ipak, ako krajnja desnica pobijedi na izborima mogla bi se suzdržati od stvaranja previše turbulencija jer igraju na “duge staze.”
To je i krajnji cilj – preuzimanje izvršne vlasti, odnosno predsjedničke pozicije 2027.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!