Ruski predsjednik Vladimir Putin krivca u sukobu između Izraela i Hamasa vidi u SAD-u. Tri dana nakon što su militanti Hamasa probili utvrđenu granicu s Izraelom, ruski je čelnik iznio svoje prve primjedbe o eksploziji nasilja na Bliskom istoku.
“Ovo je jasan primjer neuspjeha politike SAD-a na Bliskom Istoku“, rekao je tijekom sastanka s iračkim premijerom Mohammedom al-Sudanijem. Isti stav je zauzeo i njegov bliski saveznik i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev koji je poručio da SAD ima “maničnu opseiju za poticanjem sukoba diljem svijeta”.
“Putin ima koristi od globalnog kaosa”
Rusija možda nije znala ništa o Hamasovom iznenadnom napadu, no oportunistički predsjednik zemlje nadgleda sukob. Naime, rat između Izraela i Hamasa je, nakon 600 dana ruske invazije na Ukrajinu, dao Moskvi neprocjenjivu priliku da usmjeri pogled Zapada na drugu stranu, piše Foreign Policy.
“Putin ima koristi od globalnog kaosa. Njegov cilj ostaje uništenje sadašnjeg međunarodnog sustava”, rekla je Anna Borščevskaja, viša suradnica na Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku.
U trentuku kada se Izrael nosio s iznenadnim napadom, Moskva je pokrenula vrlo ambiciozan, iako skup, desetodnevni napad kako bi ponovno preuzela teritorij oko Avdiivke, u regiji Donbas u Ukrajini. Događaj je to koji bi prije dva tjedna privuklo pozornost svijeta, a sada je teško dospjelo na naslovnice, zahvaljujući previranjima u južnom Izraelu.
Admiral Rob Bauer, visoki vojni časnik NATO-a, smatra da bi Rusija ove događaje na Bliskom Istoku mogla iskoristiti za skretanje pažnje s Ukrajine. Dugoročnija bi dobiti mogla biti u SAD-u u kojem već neko vrijeme postoje tenzije oko podržavanja i pomoći Ukrajini, a sada su najavili i podršku Izraelu što je pojačalo negodovanja.
Pozicija Rusija na Bliskom Istoku
Ono što je još kompliciranije jest pozicija Rusije na Bliskom Istoku. Godinama je Moskva bila vješta u radu sa svim stranama u regiji, uključujući najveće rivale kao što su Izrael i militantna skupina Hamas koju podržava Iran. Rusija je bila i uz Cipar i Tursku, a podržavala je i sirijskog moćnika Bashara al-Assada. Usred složene mreže savezništava i neprijateljstava na Bliskom istoku, Rusija se istaknula svojom sposobnošću suradnje sa svim stranama tako što je postala nezamjenjiva za razne igrače u regiji.
Mark Katz, profesor na Sveučilištu George Mason i stručnjak za rusku vanjsku politiku, kaže da je to ruska taktika u kojoj se ne svrstavaju uz jednu stranu nego pokušavaju zavaditi strane međusobno. “To je politika koja datira još iz carskog doba, ali koja bi se sada mogla promijeniti.”
Borščevskaja ističe da Rusija nije izravno osudila Hamas. “To jasno signalizira Putinovu sklonost antiameričkim snagama čak i dok pokušava balansirati.”
Povećavaju se ulozi?
Prva prepreka za Rusiju u regiji mogla bi biti njezino sve veće oslanjanje na Iran kada su u pitanju bespilotne letjelice koje koristi na bojištu u Ukrajini. Treba dodati da se Teheran, koji godinama podupire Hamas i Hezbolah, sve više približava sukobu, što bi moglo poremetiti Putinove planove.
Ograničeni sukob između Izraela i Hamasa u Gazi vjerojatno bi bila dobra distrakcija za Kremlj, no širi rat između Izraela i Irana, još jednu stranu s kojom surađuje Kremlj, mogao bi povećati uloge u balansiranju Moskve, prisiljavajući je da više stane na stranu Teherana, objasnila je Hanna Notte je viša suradnica u Programu za Europu, Rusiju i Euroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Treba dodati i da je suprotstavljanje SAD-u postalo gotovo jedinstvena preokupacija ruske vanjske politike pa je upitno može li Rusija uopće posredovati u bilo kakvim razgovorima između zaraćenih strana.
Tijek događaja pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!