Španjolska preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, evo što nas očekuje

Od 1. srpnja Španjolska predsjeda Vijećem Europske unije. To je posljednja šestomjesečna puna rotacija na čelu EU-a prije europskih izbora koji će se dogoditi iduće godine za vrijeme belgijskog predsjedanja. Uz to, Španjolci izlaze na prijevremene izbore za dva tjedna pa je pitanje hoće li španjolski premijer Pedro Sanchez koji je započeo španjolsko predsjedanje isto i završiti. O aktualnom trenutku EU-a i ključnim temama pred izbore 2024., za Točku na tjedan govori španjolski veleposlanik Huan Gonzales-Barba Pera.

Španjolska je 1. srpnja od Švedske preuzela predsjedanje EU-om, što je i glavni povod našeg današnjeg razgovora. Premijer Sánchez ugostio je povjerenike u Madridu, iznio je prioritete predsjedanja, ali je i posjetio Kijev i obratio se parlamentu. Danas ne možemo razgovarati o Europi i Europskoj uniji bez ukrajinske perspektive. Kako će španjolsko predsjedništvo odgovoriti na ovo u smislu financijske i vojne pomoći, političke perspektive i puta Ukrajine prema Europskoj uniji?

Imate pravo, to je sada glavni prioritet. Prioritet je u okviru EU-a, ali i NATO-a, za nekoliko dana će se održati sastanak na vrhu u Vilniusu. Dakle, što se tiče Europske unije, kada je moj premijer prošlog vikenda posjetio Kijev, jedna od stvari koju je naglasio predsjedniku Zelenskom bila je predanost u smislu toga da će naše predsjedništvo dati sve od sebe kako bi na njegovu kraju Ukrajina dobila status kandidata. To nije lako… Krajem listopada Komisija će podnijeti izvješće. Zasad su ispunjena dva od sedam uvjeta. Nije lako u normalnim okolnostima, a kamoli usred rata. Danas smo doznali za raketni napad na Lavov, na krajnjem zapadu Ukrajine. Dakle, to nam je prva zadaća. Zatim ćemo, dakako, nastaviti težiti za europskim jedinstvom u pogledu svih mjera koje treba poduzeti. Tijekom švedskog predsjedništva usvojen je posljednji, 11. krug sankcija. Ne odbacujemo mogućnost potrebe za novim krugom sankcija. Dakako, za to su potrebni teški pregovori unutar EU-a. Zatim, dakako, kroz proračun EU-a nastavit ćemo pružati podršku u pogledu oružja za Ukrajinu, ali i u pogledu podrške svim ukrajinskim izbjeglicama koje trenutačno žive u državama EU-a. A tu je i financijska podrška za obnovu, koliko je god ona moguća sada usred rata.

Kada govorimo o prioritetima, jedan od njih bio je prioritet mnogih predsjedništava, a možda će biti prioritet i budućih: jačanje europskog jedinstva. To se uvijek navodi kao jedan od prioriteta. Možda u prošlosti nije bilo potrebe naglašavati da trebamo europsko jedinstvo, no vratit ćemo se na tu temu. Prođimo prioritete onako kako su navedeni. Reindustrijalizacija Europske unije. Što to znači?

Znači da smo osobito tijekom pandemije, ali i prije, shvatili da postoje neke ranjivosti u našim gospodarstvima. Primjerice, kada govorimo o globalnim lancima vrijednosti, uvijek kad bi došlo do krize, a pandemija i rat su velike krize, otkrili smo koliko smo ranjivi, primjerice, ako ne kontroliramo dovoljnu opskrbu ključnim materijalima, što se recimo odnosi i na kemikalije koje se koriste u medicinske svrhe… Stoga postoji potreba za provođenjem aktivne politike industrijalizacije Europe uz naglasak na mala i srednja poduzeća, koja su uvijek ključna za inovacije. No treba reći da nam cilj nije izgraditi “utvrdu Europa”. Moramo posebice osnažiti partnerstva s pouzdanim saveznicima, ali ne samo s njima. A mislim i da je za stratešku autonomiju ključna raznolikost opskrbe. Ne možemo samo otići na mjesto gdje je proizvodnja jeftinija i onda računati na 90 % inputa iz toga dijela svijeta.

Kad govorite o pouzdanim partnerima, tko su trenutačno ti pouzdani partneri za EU?

Rekao bih da su to oni koji se pridržavaju pravila, jer EU inzistira na svjetskom gospodarstvu temeljenom na pravilima, što podrazumijeva mnogo aspekata, bilo da se radi o posvećenosti borbi protiv klimatskih promjena, upravljanju migracijama na uređen način ili pak državama koje izričito podupiru određene vrijednosti na području vladavine prava i ljudskih prava. Dakle, postoje različiti kriteriji, morate imati pravu kombinaciju svih njih.

U tom se pogledu posebno spominje Latinska Amerika. Na koji način?

Latinska Amerika nam je kroz povijest bila vrlo bliska, dakako, većinom Španjolskoj i Portugalu, ali ne isključivo njima, nego i mnogim drugim europskim državama zbog raznih valova migracija. U slučaju Hrvatske, velika je hrvatska zajednica u Čileu, Argentini, Brazilu i drugim zemljama Latinske Amerike. A Latinska Amerika se ponosi starim i otpornim demokracijama u mnogim zemljama. Isto tako, važna je i po pitanju inovacija. Govorim o ključnim materijalima, mnoge zemlje Latinske Amerike imaju velike zalihe tih materijala. A tu su i zajedničke vrijednosti i tako dalje. Stoga će se uskoro, 17. i 18. srpnja, u Bruxellesu održati sastanak na vrhu između europskih lidera te lidera latinoameričkih i karipskih zemalja. Ali ne samo da ćemo realizirati ove prioritete na najvišoj razini nego planiramo i nekoliko ministarskih sastanaka na području gospodarstva, unutarnjih poslova i digitalizacije s kolegama iz zemalja Latinske Amerike i Kariba.

Uz reindustrijalizaciju jedan je od prioriteta napredak u zelenoj tranziciji i ekološkoj prilagodbi. Ide li to ruku pod ruku? Može li ići?

Trebalo bi, jer nam zelena tranzicija između ostalog nudi prilike za nova radna mjesta, što moramo iskoristiti. Još jedna važna stvar, a moj premijer to uvijek naglašava, jest to da bi zelena tranzicija trebala biti pravedna, bit će nekih sektora koji će osjetiti posljedice pa moramo naći načine da se radnici u tim sektorima lako prebace u druge sektore koji obećavaju u područjima koja će se otvoriti kroz zelenu tranziciju. Ali to znači i da bi se prilike koje će se pojaviti kroz zelenu tranziciju trebale dijeliti s ostatkom svijeta, na to ne treba gledati kao prioritet koji će biti u europskom interesu, to je u interesu svih. Ovi su napori doista globalni. Kao prvo, tu su pripreme za COP 28, koji će se ove jeseni održati u Dubaiju, ali i daljnje aktivnosti u pogledu 15. sastanka Konferencije stranaka o biološkoj raznolikosti. Dakle, fokusiranje na međunarodnu suradnju također će biti vrlo snažno.

Promicanje veće socijalne i gospodarske pravde u Europskoj uniji jedan je od prioriteta španjolskog predsjedništva. Navodi se da ćete zagovarati uvođenje minimalnih i zajedničkih standarda za oporezivanje trgovačkih društava u svim državama članicama i boriti se protiv utaje poreza. Znamo da je nejednakost u mnogim državama članicama očita i stoga postoji stvarna potreba za zajednički stav o socijalnoj i gospodarskoj pravdi. Očekujete li da će se sve države članice usuglasiti oko ovog prioriteta?

Ovo je teško pitanje jer je uvelike povezano sa suverenim interesima, a ovo je jedno od područja za koje je potrebna jednoglasna odluka. Stoga ćemo dati sve od sebe, a uvijek morate težiti kompromisima. U konačnici, EU se temelji na procesu konstantnih pregovora. Ali ovaj prioritet, primjerice, uključuje i pregovore te konsenzus u pogledu Pakta o stabilnosti i rastu, klauzula o odstupanju deaktivirat će se krajem ove godine. Doista se moramo usuglasiti oko novih pravila za gospodarsko upravljanje. Važno je imati dovoljno prostora posebice za poticanje javnih investicija i to ne treba računati kao druge troškove jer kako bismo promicali zelenu tranziciju, digitalizaciju i reindustrijalizaciju, trebamo javna ulaganja. Vrlo je važno i pitanje kontinuirane provedbe Akcijskog plana za europski stup socijalnih prava. Europska unija ima vrlo važno socijalno lice, a uključivost je jedan od ključnih pojmova za našu Uniju.

Posljednji prioritet je jačanje europskog jedinstva. Znamo da europsko jedinstvo nije snažno kao što je bilo u prošlosti. No pokušajmo biti konkretni u pogledu ovog primjera. Kad govorimo o Mađarskoj, Poljskoj i zajedničkim europskim vrijednostima, očekujete li da će se postići veće jedinstvo tijekom vašeg predsjedništva?

Mnogo je primjera kada se jedinstvo EU-a pokazalo diljem svijeta. Spomenuo sam kako smo tijekom švedskog predsjedništva uspjeli postići jednoglasnu odluku o 11. krugu sankcija. Mnogo je primjera donošenja odluka kvalificiranom većinom ili čak jednoglasno te smo uspijevali postići konsenzus, uspjeli smo postići konsenzus o instrumentu Next Generation, koji je bio ključan za oporavak Europe. Postoje područja u kojima se pojavljuju nesuglasja, ali Europska unija ima mehanizme da se s njima uhvati u koštac. Dakako, tu je i uloga Komisije kao čuvara ugovora EU-a te uloga Suda Europske unije. Dakle, mnogo je toga što predsjedništvo ne može učiniti jer, kao što znate, EU je kompleksna skupina institucija i svaka institucija ima svoju ulogu.

Da, ali znamo koji su problemi s Mađarskom i Poljskom, ako tako mogu reći, osobito s Mađarskom kada je u tijeku kampanja u principu protiv Europske unije zbog odluka koje Mađarska nije provela i novca koji joj je uskraćen iz europskih fondova. Kako očekujete da će se ova situacija razriješiti? Očekujete li da će se razriješiti ili mislite da će se zadržati “status quo”? Isto tako, vrlo je zanimljivo da Mađarska za godinu dana preuzima predsjedništvo.

Ne znam jeste li vi i vaši gledatelji svjesni, ali od potpisivanja Lisabonskog ugovora, čak i prije, od proširenja 2004. godine usuglašeno je da će se tri uzastopne predsjedavateljice složiti oko zajedničkih prioriteta. I mi smo to učinili, prvi smo u triju predsjedništava. Usuglasili smo prioritete koji su Vijeću predstavljeni prije dva tjedna, usuglasili smo ih sa sljedeća dva predsjedništva, Belgijom i Mađarskom. Dakle, to dokazuje da, dakako, postoje nesuglasja, ali područja oko kojih se slažemo mnogo su šira. Dakle, imamo prioritete i radit ćemo na temelju toga.

Isto tako, kada govorimo o mehanizmima u Europskoj uniji, pakt o migracijama i azilu bit će velik izazov. Znamo kako je završio zadnji sastanak na vrhu, u principu nije dogovoreno rješenje. Kako se vaše predsjedništvo planira pozabaviti ovim problemom?

Istina, čelnici nisu uspjeli postići dogovor u tom pogledu, no zakonodavstvo napreduje dobrim tempom. Kada je Komisija na početku svog mandata predstavila svoj prijedlog, bilo je predviđeno pet instrumenata, direktiva i uredbi. Četiri su usuglašena na razini Vijeća, gdje se odluke donose kvalificiranom većinom, dva tijekom francuskog i dva tijekom švedskog predsjedništva. Uloga je španjolskog predsjedništva usuglasiti tzv. opću orijentaciju Vijeća s Europskim parlamentom, ali i postići dogovor o preostalom petom instrumentu koji se odnosi na upravljanje krizama. U slučaju kriza postojat će neke izvanredne mjere. Dakle, o toj posljednjoj uredbi treba postići dogovor na razini Vijeća. Dakle, pokušat ćemo završiti pregovore s Parlamentom ili barem dovršiti pregovore o ovom petom instrumentu unutar Vijeća. Stoga će trebati pregovarati o nekim ostacima tijekom belgijskog predsjedništva prije nadolazećih europskih izbora. Isto tako, uvjereni smo da ćemo do kraja ovog mandata već biti donesen novi pakt o azilu i migracijama.

Dakle, očekujete da će se to riješiti tijekom španjolskog predsjedništva?

Nadamo se i težit ćemo tomu, posrijedi je vrlo osjetljivo pitanje pa ne možemo biti sto posto sigurni da će dogovor biti postignut. Imam osjećaj da će biti jer svi shvaćaju važnost postizanja minimalnog konsenzusa o pitanju koje je ključno za odnose Europe s ostatkom svijeta i njezinim parterima, ali i unutar same Europske unije.

I posljednje pitanje, zanima me vaše mišljenje o tome… Mnogi analitičari i profesori kažu da Europa više u obzir treba uzeti Afriku kad govorimo o međusobnim odnosima, osobito kada na umu imamo migracije i Europu kao kontinent koji nema dovoljnu stopu nataliteta da odgovori na sve izazove. Koji je vaš stav o tome? Mislite li da se Europa treba pobrinuti da ti odnosi budu otvoreniji i da nas Mediteran ne dijeli? Dolazite iz Španjolske, zemlje koja je prva točka ulaska pa sigurno imate vrlo jasnu sliku kako to izgleda na svakodnevnoj bazi.

Afrika u cjelini ključan je prioritet za EU zbog zemljopisnih odrednica, povijesti i različitih demografskih trendova. Proveo sam sedam godina u supsaharskoj Africi pa dobro znam koliko je taj kontinent važan za svijet i Europu, ali i obrnuto. Španjolsko predsjedništvo s Afrikom u cjelini osigurat će provedbu daljnjih aktivnosti akcijskog plana koji je usuglašen tijekom portugalskog predsjedništva, a koji predstavlja temelj za naše odnose s Afrikom. Konkretnije, s predstavnicima sjeverne Afrike organizirat ćemo poseban sastanak u okviru Unije za Mediteran, organizacije koja ujedinjuje obje strane Mediterana, europske, sjevernoafričke i istočnomediteranske države. Doista se nadamo da će biti ostvaren napredak i usuglašene neke jasne obveze tijekom narednih šest mjeseci.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.