Izraelska tvrtka NSO Group špijunirala je aktiviste, novinare i oporbene čelnike u svijetu softerskim programom, objavljeno je u istrazi kojom su potvrđene već dugo postojeće sumnje.

NSO prodaje špijunski software Pegasus koji, unesen u smartphone, prati poruke, fotografije, kontakte i prisluškuje telefonske pozive koje obavlja njegov vlasnik.

O tome se već pisalo 2016. zahvaljujući upozorenju koje je objavio disident iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Ahmed Mansur.

NSO je odavna optuživan da radi za autoritarne režime, no on tvrdi da je njegov softerski program razvijen u isključivom cilju praćenja kriminalaca i terorista.

Istragu je u nedjelju objavio konzorcij 17 međunarodnih medija, među kojima su dnevni listovi kao što su francuski Le Monde, britanski The Guardian i američki The Washington Post.

Radili su na temelju popisa mreže Forbidden Stories, sa sjedištem u Francuskoj, te nevladine udruge Amnesty International te obuhvatili 50.000 telefonskih brojeva koje je NSO odabrao od 2016. radi potencijalnog praćenja.

Među tim brojevima je najmanje 180 novinara, 600 političara, 85 boraca za ljudsak prava i 65 direktora oduezća, pokazuje analiza koju je proveo konzorcij.

Na tom popisu je najbolji meksički novinar Cecilio Pineda Birto, ubijen nekoliko tjedana nakon što se pojavio u tom dokumentu.

Na popisu su i dopisnici više medija kao što su Wall Street Journal, CNN, France 24, Mediapart, El Pais ili francuska agencija France presse (AFP).

Francuski portal Mediapart podnio je tužbu u Parizu jer su “među deset tisuća borojeva koje su pratile marokanske tajne službe i mobiteli njegovih djelatnika, a to su Lénaïg Bredoux i Edwy Plenel (osnivač portala).

Otkriće ove špijunske afere povezalo se s “represijom neovisnog novinarstva u Maroku”, posebno protiv istraživačkog novinara Omara Radija koji je u zatvoru.

Amnesty International je još 2020. upozorio da se Pegasusom prislušuje telefon Omara Radija.

Među praćenim imenima je i jedan šef države te premijeri dviju europskih zemalja i njihova će imena biti objavljena idućih dana.

Napadnuto 37 telefona

Novinari “Projekta Pegasus” sastali su se s nekima od ljudi kojima su bili praćeni te su dali 67 telefona na tehničku analizu u laboratorij Amnestyja.

Analiza je potvrdila povrede privatnosti 37 telefona, objavljeno je u nedjelju.

Dva od tih telefona pripadaju ženama bliskima saudijskom novinaru Jamalu Khashoggiju, ubijenom 2018. u konzulatu njegove zemlje u Istanbulu, navode analitičari.

Analiza se nadovezuje na studiju iz 2020. koju je proveo Citizen Lab sa sveučilišta u Torontu koji je potvrdio da je Pegasus prisutan u telefonima desetaka zaposlenika katarske medijske kuće Al-Jazeera.

WhatsApp je podnio tužbu 2019. protiv NSO-a kojom ga optužuje da je izradio tehnologiju kojom inficira smartfone stotinu novinara, boraca za ljudska prava i drugih članova civilnog društva u više zemalja, a među njima u Indiji.

Indijska vlada odbacila je 2019. optužbe oporbe koja joj je zamjerila da se koristila tim softwareom za špijuniraje svojih građana.

Sumnja na NSO, ali i još neke izraelske tvrtke

Grupa NSO, kao i dosad, “odlučno odbacuje lažne optužbe” iz istrage.

Istraga “vrvi pogrešnim pretpostavkama i nepotvrđenim teorijama koji se ne zasnivaju na činjenicama”, piše NSO na svojoj stranici i navodi da će podnijeti tužbu.

NSO nije nimalo usamljen slučaj među izraelskim tvrtkama osumnjičenima da krše ljudska prava i prislušuju uz mig izraelskog ministarstva obrne.

Software “DevilsTongue” tvrtke Saito Tech Ltd, poznatije kao Candiru, koristio se u praćenju stotinjak političara, disidenata, novinara i aktivista, kazali su stručnjaci Microsofta i Citizen Laba.

Izraelske tvrtke kao što su NICE Systems i Verint osigurali su tehnologije tajnim policijama Uzbekistana i Kazahstana, te sigurnosnim snagama Kolumbije, ocijenila je 2016. nevladina udruga  Privacy International.

Koristi li i SOA “Pegaz”

N1 televizija poslala je upit hrvatskoj Sigurnosno-obavještajoj agenciji (SOA) je li i ona kupac, odnosno korisnik spomenutog izraelskog programa.

“Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), iz zakonskih i sigurnosnih razloga, ne komentira sigurnosno-obavještajna postupanja niti svoje sposobnosti. U kontekstu Vašeg upita, podsjećamo da SOA nad pojedinim hrvatskim građaninom može primijeniti mjeru tajnog nadzora sadržaja telekomunikacijske usluge po odobrenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske”, odgovorili su nam iz SOA-e.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.