Amerikanci izlaze na izbore u utorak, nakon prvog ponedjeljka u studenom, ali neće izravno birati predsjednika svojim glasačkim listićima.
Iako su na glasačkim listićima imena predsjedničkih kandidata, birači glasuju za svoje elektore.
Elektori, njih 538, prema sustavu utvrđenom Ustavom, naknadno se sastaju u svojim državama (prvi ponedjeljak nakon druge srijede u prosincu) i glasuju za predsjednika i potpredsjednika, navodi CNN.
Oni čine izborni ili elektorski kolegij, a njihove glasove zatim prebrojava predsjednik Senata na zajedničkoj sjednici Kongresa. Ta bi se sjednica tradicionalno trebala održati 6. siječnja.
Zašto ovaj sustav?
Ovaj je sustav odabran iz nekoliko razloga. Prvo, utemeljitelji Sjedinjenih Država bojali su se frakcija i brinuli da birači neće donositi informirane odluke. Nisu htjeli pojedinačnim državama govoriti kako da provode svoje izbore. Bilo je i onih koji su se bojali da će države s najvećim brojem birača zapravo na kraju birati predsjednika.
Drugima je bila draža ideja da Kongres bira predsjednika, a čak je i tada bilo prijedloga za nacionalno glasovanje. Izborni kolegij bio je kompromis.
Postoji elektor za svakog člana Zastupničkog doma (kojih ima 435, koji predstavljaju narod) i Senata (kojih ima 100, koji predstavljaju države, po dva za svaku), plus dodatna tri ua ljude koji žive u Distriktu Kolumbija – dakle 538 elektora.
Svaka država ima najmanje tri elektora. Kalifornija, najmnogoljudnija savezna država, ima 53 kongresmena i dva senatora, dakle oni dobivaju 55 elektorskih glasova.
Teksas, najveća pouzdana republikanska država, ima 36 kongresmena i dva senatora, tako da oni dobivaju 38 elektorskih glasova.
Šest saveznih država – Aljaska, Delaware, Montana, Sjeverna Dakota, Vermont i Wyoming su toliko male po broju stanovnika da svaka ima samo jednog kongresnika i tri elektorska glasa.
Distrikt Kolumbija također dobiva tri elektorska glasa.
Broj elektora se ne može mijenjati
Glasači u Portoriku i drugim nedržavnim teritorijima ne dobivaju elektorske glasove, iako mogu sudjelovati na predsjedničkim izborima.
Većina država (osim Mainea i Nebraske, koje su podijelile svoje elektorske glasove) dodjeljuje sve svoje elektorske glasove osobi koja pobijedi na izborima u toj državi.
Na primjer, postoje vrlo demokratski dijelovi Teksasa i vrlo republikanski dijelovi Kalifornije, ali samo su većinski glasovi u državi ono što je stvarno važno kako bi elektori glasali za jednog kandidata.
Potrebno je 270 elektorskih glasova da bi se dobila većina izbornog kolegija. Ukupan broj elektora – 538 – ne može se mijenjati ustavnim amandmanom. Ali broj birača dodijeljen svakoj državi može se promijeniti svakih 10 godina, nakon popisa stanovništva.
Ako broj elektorskih glasova bude izjednačen ili ako nitko ne dobije većinu, slijede izbori u Zastupničkom domu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare