Mjesecima, čak i prije ruske invazije na Ukrajinu, stručnjaci se pitaju što Vladimir Putin planira i o čemu razmišlja. Naravno, nitko nema kristalnu kuglu u kojoj vidi budućnost Kremlja pa je o tome prilično nezahvalno govoriti, no važno je barem pokušati odgovoriti na to pitanje, piše novinar BBC-ja Steve Rosenberg.
Nema previše sumnje u to da je ruski predsjednik Vladimir Putin pod pritiskom. Njegova takozvana “specijalna vojna operacija” u Ukrajini pošla je po krivu, barem po njega. Sve skupa je trebalo trajati nekoliko dana, ali osam mjeseci od početka invazije još se ne nazire kraj.
VEZANE VIJESTI
Kremlj pritom priznaje značajne vojne gubitke – posljednjih tjedana ruska vojska gubi teritorij u Ukrajini koji je prethodno okupirala. Ratse broj poginulih vojnika, a prošli je mjesec Putin proglasio djelomičnu mobilizaciju – nešto na čemu je inzistirao da se neće dogoditi. Istovremeno, sankcije nastavljaju rušiti rusku ekonomiju.
Što u svemu tome Putin može misliti? Misli li možda da je sve napravio pogrešno, da je odluka o invaziji bila kardinalna greška?
Ipak to ne treba pretpostaviti.
“Putinova percepcija dovela je do ove situacije. On je autoritarni predvodnik nuklearne moći. On je nedodirljivi vladar Rusije. Ima snažna uvjerenja i mišljenja koja ga izluđuju. Počeo je vjerovati da se radi o egzistencijalnim problemima s njegovog stajališta, i to ne samo za njega, već za cijelu Rusiju”, smatra Konstantin Remčukov, vlasnik i urednik ruskih novina Nezavisimaya Gazeta.
Ako je ovaj rat egzistencijalan, koliko je onda Putin spreman daleko ići?
Posljednji su mjeseci ruski dužnosnici, a i sam Putin, u više navrata suptilno natuknuli da je Kremlj spreman ako se u rat uplete nuklearlno oružje.
“Mislim da se to neće dogoditi, ali mislim da je neogodovorno od njega pričati o tome”, rekao je američki predsjednik Joe Biden za CNN o Putinovim izjavama oko upotrebe nuklearnog oružja.
Ovotjedni žestoki napadi na Ukrajinu potvrđuju da je Kremlj, u najmanju ruku, spreman eskalirati sukob s Kijevom.
Jesu li spremni na Zapad?
“Vladimir Putin pokušava izbjeći direktan sukob sa Zapadom, ali istovremeno je na to spreman. Najviše se bojim mogućnosti nuklearnog rata, a s druge strane pribojavam se i beskrajnog rata”, istaknuo je političar Grigorij Javlinski.
Međutim, beskrajni rat iziskuje i beskrajne resurse, a to je nešto što Rusija nema. Val raketnih napada na ukrajinske gradove dramatična je demonstracija sile, no koliko dugo Moskva može zadržati taj tempo?
“Možete li nastaviti napadati raketama danima, tjednima, mjesecima? Mnogi stručnjaci sumnjaju da imamo dovoljno projektila. Osim toga, s vojnog stajališta, nitko ni u jednom trenutku nije rekao što će biti znak konačne ruske pobjede. Koji je simbol pobjede? 1945. godine razvili su zastavu u Berlinu. Koji je sad kriterij uspjeha? Zastava u Kijevu? U Hersonu? U Harkivu? Ne unam, nitko ne zna”, kaže Remčukov.
Nije čak sigurno ni zna li to Vladimir Putin.
Čini se da su još u veljači ruski ciljevi podrazumijevali osvajanje Ukrajine, prisiljavanje ruskih susjeda na pokoravanje Moskvi bez dugotrajnog sukoba. No, Puti se preračunao. Podcijenio je odlučnost ukrajinske vojske i građana da obrane svoju zemlju, a istovremeno su izgleda precijenili mogućnosti vlastite vojske, piše BBC.
Kako sad razmišlja?
Je li sad Putinov plan zacementirati kontrolu nad ukrajinskim teritorijem za koji tvrdi da ga je pripojio i tako zaustaviti rat? Ili je odlučan forsirati sukob dok god cijela Ukrajina ne padne pod utjecaj Kremlja?
VEZANE VIJESTI
Ovaj je tjedan bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev napisao: “Ukrajina u trenutnom obliku predstavlja stalnu, direktnu i jasnu prijetnju Rusiji. Vjerujem da bi cilj naših budućih akcija trebalo biti kompletno demontiranje ukrajinskog političkog režima.”
Ako Medvedevljeve riječi održavaju Putinovo razmišljanje, možemo očekivati dugotrajan i krvav konflikt.
No, Putinovi međunarodni potezi odražavaju se i ostavljaju posljedice kod kuće. Tijekom godina Kremlj je njegova Putinovu sliku kao stabilne osobe, potičući rusku javnost na vjerovanje da su sigurno dok god je on na vlasti.
Sad to teško prodaju javnosti.
“Ranije je Putin ruskom društvu obećao zaštitu. Godinama je slogan bio “predvidljivost”. A što se danas može predvidjeti? Taj koncept je gotov. Ništa se više ne možđe predvidjeti. Naši novinari ne znaju hoće li primiti poziv za vojsku kad danas dođu kući”, ističe Remčukov.
Odluka Vladimira Putina da napadne Ukrajinu iznenadila je mnoge, ali ne i Javlinskog.
“Mislim da je Putin išao u tom smjeru, da je iz godine u godinu gradio put prema ovome što danas imamo. Primjerice, uništavanje nezavisnih medija. S tim je počeo 2001. Zatim, uništavanje nezavisnih poduzetnika, to je pak počeo 2003. Onda imamo 2014. i događaje na Krimu i u Donbasu. Morali ste biti slijepi da to ne vidite. Problem Rusije je sustav. Sustav je stvorio osobu kakva je Putin. Pitanje uloge Zapada u stvaranju tog sustava vrlo je ozbiljno. Problem je u tome što sustav nije stvorio društvo. Mnogo je dobrih i dragih ljudi u Rusiji, ali ne postoji civilno društvo. To je ruski problem”, objasnio je Javlinski.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!