'400 mil. kuna dugova zdravstva skriveno mimo deficita'

Vijesti 24. srp 201609:01 > 09:02
N1

O tome na čemu treba, a na kome se ne smije štedjeti u zdravstvu Nataša Božić u 'Točki na tjedan' u rubrici N1 Dvoboj razgovarala je s Fedorom Dorčićem, ravnateljem HZZO-a i Draganom Korolijom Marinićem, pomoćnikom ministra zdravstva u prošlom mandatu.

Dugovi zdravstva, objavio je prije dva dana Jutarnji list, narasli su na dodatnih milijardu i sto milijuna kuna. Dio bolnica prekoračio je limite nametnute od Ministarstva zdravstva – posebno one za skupe lijekove, pa je pitanje neće li se nova rupa u zdravstvu prelomiti preko leđa onih najslabijih koji boluju od teških bolesti.

U pokušaju uštede ministar zdravstva Dario Nakić naredio je ukidanje C1 uputnice koja omogućava niz dijagnostičkih pregleda pacijentima, no mnogi smatraju da je to krivi put za uštede.

Dorčić demantira da je novi dug tako jako porastao: “Do te mjere nije narastao, stari dug stoji na 2,5 milijardi kuna, a novi dug čine dugovi bolničkog sustava i HZZO-a. U prvih pet mjeseci taj novi dug iznosi oko 260 milijuna kuna na strani bolnica i još oko 130 milijuna kuna HZZO-a”.

Objasnio je da dugovi zdravstva nisu ušli u deficit državnog proračuna, već su interna računica.

“Nužno je provesti i racionalizaciju i reorganizaciju bolničkog sustava. Vidjet ćemo gdje ćemo do kraja godine uspjeti napraviti uštede”, dodao je.

“Najviše raste dug prema veledrogerijama”, potvrdio je šef HZZO-a.

Vjeruje da će uštedu donijeti i centralni kalednar naručivanja, primjenom kojeg će se sve moći kontrolirati. Najavio je da će e-karton biti gotov do kraja kolovoza, a povezivanje svih bolnica u zemlji s centralnim sustavom u roku od šest mjeseci.

Korolija Marinić kaže da je za razliku od ove godine, 2015. bila uspješna za bolnički sustav, kada su dugovi, naveo je, smanjeni za 300 milijuna kuna, a pregledano je milijun pacijenata.

“Ovog ljeta 80 tisuća pacijenata više je na listama čekanja nego što je to bilo prošlo ljeto. Manje se radi, a troškvi su veći. Kolege su upale u začaran krug”, kaže Korolija Marinić.

Kaže da je smisao smanjiti dugove i pružiti zdravstvenu uslugu na vrijeme, a da se to sada ne događa.

Dorčić tvrdi da C1 uputnica nije ukinuta: “C1 uputnica nije ukinuta. Uočile su se nelogičnosti, da se nepovezane specijalnosti upućuju između sebe na dodatne preglede. C1 uputnice vrijede do Nove godine, a u idućem periodu ćemo izvršiti analizu i vidjeti koliko je upućivanja među pojedinim specijalnostima koje nisu kompatibilne. Ministar je samo htio uputnicu C1 ograničiti na određene djelatnosti.”

Bivši pomoćnik ministra podsjetio je da je od početka rada ove vlade puno mjera izazvalo negodovanje građana.

“Uzmite prijemjer pacijenta koji živi na Cresu, a liječi se u Rijeci. Uzimte u obzir koliko on radnih dana mora potrošiti na liječenje”, ilustrirao je Dragan Korolija Marinić što za pacijenta znači ukidanje C1 uputnica.

Šef HZZO- pokušao je objasniti zašto se štedi i na skupim lijekovima.

“Kad su u pitanju skupi lijekovi došli smo na 900 milijuna kuna duga, i godišnje se povećava za 100 milijuna kuna. Takvi lijekovi su sve kvalitetiniji, ali i sve skuplji. Ti lijekovi pokrivaju 41 indikaciju i oni nas koštaju 900 milijuna kuna godišnje. Intencija je Zavoda da lijek dobiju svi osiguranici kojima je potreban.”, kazao je Dorčić.

“Niti jedan pacijent kojem je potreban lijek neće ostati bez njega”, istaknuo je.

Na pitanje zašto onda postoje limiti, odgovara da je to zbog farmaceutske industrije, s kojom se “pregovara oko spuštanja cijena i zaštite financijske stabilnosti sustava”.

Korolija Marinić zaključuje da je prilično žalosno kako su stvari u zdravstvu postavljenje jer nije sasvim jasno tko sve ima pravo na lijekove kada su u pitanju teške i rijetke bolesti. Mišljenja je da je prvi način kako treba funkcionirati zdravstveni sustav onaj kakav je primijenjivala vlada Zorana Milanovića.

“Mi smo to postigli lani, našli smo način kako povećati učinkovitost i istovremeno platiti sve one koji rade i lijekove”, kazao je Korolija Marinić.

Iznio je podatak po kojem Hrvatska ima najnižu potrošnju lijekova po glavi stanovnika u Europi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.