Javno zdravstvo još je jedna u nizu javnih stvari koje u Hrvatskoj stoje jako loše. Sustav je prenapregnut i kronično bez novca, a većina reformi do sada provedenih ili nije riješila problem ili je prekinuta u startu. Novi izbori donjeli su i nova obećanja. Kako stranke misle riješiti jednu od najvećih proračunskih rupa?

Nesretna žena onesvijestila se u autobusu i udarila glavom. Već satima ju na zagrebačkom Rebru čeka njezin sin Kristijan, koji to smatra velikim problemom.

“Najveći problem je ta neorganiziranost. Ljudi puno čekaju. Ja sam imao situaciju da sam slomio nogu i da sam samo dva i pol sata čekao da dođem na pregled”, kaže Kristijan Knežević, sin pacijentice.

I Mirjana je majku zbog ozljede oka dovela na pregled. Čekaju na red više od sat vremena.

“Ne znam. Ja mislim da nije dobra organizacija, da je prilično problematično to šetanje pacijenata. Opća praksa, pa bolnica pa uputnice, pa više s tim uputnicama ne znate koliko vrijede, pa se morate vraćati natrag jer je istekao rok”, kaže Mirjana Culić Mulahalilović, kćer pacijentice.

Malo ljudi, puno posla

Nije lako ni bolnicama. Premalo ljudstva i premalo aparature za sve hitne pacijente.

“Situacija je dobra. Nažalost, zbog sve većeg broja pacijenata više i trošimo. Što nas ne može pratiti HZZO, ali to je jednostavno tako. Mi našim pacijentima bez obzira od kuda oni došli moramo dati adekvatnu uslugu”, izjavio je Ante Ćorušić, ravnatelj KBC Zagreb.

A političari nude ono što pacijenti žele čuti – a ne ono što sustavu treba. Nema privatizacije zdravstva, nema penalizacije za nehitne pacijente, a nema ni poskupljenja dopunskog osiguranja bez obzira na ranije najave.

“U međuvremenu je došlo do gospodarskog rasta, očekujemo da će se taj rast nastaviti i da neće biti potrebe za povećanjem cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja”, kaže Dario Nakić, tehnički ministar zdravlja.

“Da pacijenti imaju visoku kvalitetnu zdravstvenu skrb i da se pravodobno dobiva bez listi čekanja i da isto tako nema potrebe za povećanje cijene dopunskog osiguranja i participacije. I u konačnici da svi zajedno bolje i zdravije živimo, da kroz javno-zdravstvene aktivnosti produžimo vijek života”, kaže Siniša Varga, bivši ministar zdravlja.

Još samo da se vijek života produži i političkim obećanjima o solidarnom i jednako dostupnom zdravstvenom sustavu.

Više pogledajte u prilogu Elvira Mešanovića.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.