Predložena porezna reforma donosi snažan poticaj bankama da otpišu milijarde, ako ne i desetke milijardi kuna nenaplaćenih kredita. Krajem prošle godine dužnici su prestali vraćati oko 46 milijardi kuna kredita – dvije trećine te svote dugovale su tvrtke, a trećinu građani.

Ministarstvo financija najavljuje da će 2017. umanjiti poreznu obvezu banaka ako banke otpišu kredite koje su 31. prosinca 2015. svrstali u kategoriju loših, odnosno nenaplativih kredita. Europska nadzorna tijela smatraju da je kredit loš ako dužnik više od 90 dana nije platio ugovorene rate.

U međuvremenu, od 31. prosinca 2015. do 30. lipnja ove godine vrijednost loših kredita pala je za šest milijardi kuna koje su banke prodale ili otpisale pa je u portfelju banaka ostalo 26 milijardi kuna loših kredita poduzeća i 12,7 milijardi kuna neotplaćenog duga građana, piše Večernji list.

Oprostu se mogu nadati blokirani, ljudi pod ovrhama, tvrtke u blokadi…

Damir Odak, viceguverner HNB-a, ne želi nagađati koliko će dugova biti otpisano, no objašnjava da banke mogu otpisivati samo onaj dio duga koji je pokriven rezervacijama.

U prosjeku, banke su pokrile 54 posto loših kredita (oko 21 milijarde kuna), no po pojedinom kreditu taj postotak može biti manji ili veći, ovisno o rizičnosti klijenta. Primjerice, pokrivenost kredita koji se ne otplaćuju dulje od dvije godine je stopostotna.

Sličnu poreznu olakšicu banke su lani dobile za kredite koji su konvertirani iz CHF u eurske, dok su se kod svih drugih oprosta olakšice stjecale kada vjerovnici dokažu poreznim vlastima da su iskoristili sva pravna sredstva da naplate dug.

– Ovo je prilika da se dužnik financijski oporavi dok je još živ i dok nije uništen ovrhama i sudskim postupkom – ističe Odak. Zdravko Marić, ministar financija, navodi da se radi o jednokratnoj mjeri koja nije kompenzacija bankama za gubitke iz konverzije, nego namjera Vlade da smanji zaduženost privatnog sektora.

No, SDP-ov ministar financija Boris Lalovacna ovaj potez gleda kao na velik ustupak bankama, posebno ako im se dopusti da prodaju dugove za koje dobiju porezno oslobođenje, piše Večernji list.