Za većim plaćama na Zapad su otišle tisuće radnika, što je dijelu poslodavaca u Hrvatskoj dodatno zakompliciralo pronalaženje radne snage. Vlada je odobrila duplo više dozvola za 'uvoz' radnika iz inozemstva, no ta brojka neće zadovoljiti sve koji tragaju za deficitarnim kadrom.
Vlada je prošli tjedan odobrila 7026 dozvola za strane radnike u 2017. godini, što je više nego duplo u odnosu na 2016., ali i tri puta manje nego su poslodavci tražili.
Ozren Matijašević iz Udruge radničkih sindikata kaže da je takva odluka Vlade jedina moguća odluka s obzirom na situaciju na tržištu radu, jer bi u protivnom, upozorava, došli u pitanje ugovoreni poslovi ali i postojeća radna mjesta.
VEZANE VIJESTI
“Vladi sam uputio zahtjev da njihova odluka ovog tipa bude zadnja. Uputio sam zahtjev da se pristupi analizi evidencije nezaposlenih, i da se utvrdi zdravstvena sposobnost i dob nezaposlenih te da se pristupi ciljanoj prekvalifikaciji za deficitarna zanimanja u sljedećoj godini”, kaže Matijašević koji je od Vlade zatražio da za to odobri financijska sredstva.
Mišljenja je da se u roku od godinu dana mogu pronaći ljudi koji će se uz mentore školovati i osposobiti za defcitarna zanimanja s kojima najviše muku muče u metalnoj industriji, brodogradnji i građevini. “Može se i mora to napraviti u godinu dana”, dodaje.
‘Ljude treba ljude bolje platiti’
“Hrvatski je paradoks, ma gdje god bili i bilo o kojoj djelatnosti da se radi, da se suočavaš s činjenicom da nema radne snage. Radili samo analizu, u pet godina u Hrvatskoj je manje 102 tisuće radno sposobnog stanovništva. Znate li gdje su? Pobjegli su glavom bez obzira, nisu ni umrli niti su otišli u mirovinu, otišli su van”, komentira sindikalist. Kaže da je prošli tjedan boravio u Švedskoj gdje je, kaže, susreo desetke ljudi iz Hrvatske koji su otišli “trbuhom za kruhom”.
Ako se ništa ne napravi, upozorava Matijašević, dogodine ćemo se suočiti s još gorom situacijom: “Tražit će se uvoz novih tisuća stranih radnika, ako to ne rješimo – ili smo ludi ili neodgovorni”.
Dugoročno gledajući, zaključuje, rješenje je promjena porezne politike na način da se stvore povoljniji uvjeti poslovanja za izvozno orjentirane proizvodnje, a što bi omogućilo i veće plaće u toj grani, pa mnogi onda ne bi morali ići raditi u inozemstvo.
“Treba ljude bolje platiti. Kupovna moć u Hrvatskoj je slaba, da ljudi imaju korektne plaće, 90 posto onih koji odlaze bi ostalo u zemlji, nije nikome cilj ići van raditi za par tisuća eura i biti razdvojen od obitelji”, kaže je Matijašević.
Brodosplit: Ne treba se bojati uvoza radne snage
U Brodosplitu, tvrtki koja zbog nedostatka domaćih radnika deficitarni kadar godinama uglavnom pronalazi u BiH, kažu da su zadovoljni odobrenom kvotom za uvoz radnika.
“Zadovoljni smo odobrenjem kvote za zapošljavanje stranih radnika u brodogradnji, jer struktura nezaposlenih na zavodima, nažalost, ne odgovara našim potrebama. Ne treba se bojati uvoza radne snage za deficitarna radna zanimanja pogotovo ako su karaktera na određeno vrijeme, a naročito jer će na svakog tako zaposlenog stranog radnika sigurno biti i zapošljavanja u zanimanjima kojih se može naći na domaćem tržištu rada. Najvažnije je da ljudi shvate da kvote ne idu na štetu domaćeg radnika, jer da imamo domaćeg uvijek ćemo ga prije zaposliti nego stranca. Manji su troškovi, nema problema s dozvolama i administracijom”, kaže glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić.
Za sljedeću godinu od Ministarstva rada zatražili su produljenje postojećih dozvola za 101 radnika te kvotu za 69 novih radnika, a što je znatno manje nego li su trebali proteklih nekoliko godina kada su tražili da im se odobri “uvoz” i više od dvije tisuće radnika iz inozemstva.
Trenutno je u Brodosplitu zaposleno više od 2300 radnika, među kojima je i 71 radnik iz BiH-a. Zbog trenutnog intenziteta ugovorenih poslova imaju potrebu za dodatnim radnicima, pa su na Zavodu za zapošljavanje oglasili potrebu za 10 cjevara, 10 brusača, 10 brodomontera, 10 zavarivača, 10 tokara i 10 električara.
Mladi nezainteresirani
“Unatoč velikom broju nezaposlenih na zavodima, već duže vremena je prisutan problem kvalificirane proizvodne radne snage u brodogradnji, poput zavarivača, brusača, cjevara i brodomontera. Razlog je jednim dijelom obrazovni sustav koji ne prati potrebe gospodarstva, a drugim nezainteresiranost mladih za ova zanimanja. Iz tog razloga smo u nekoliko navrata tražili dozvole za mogućnost zapošljavanja stranaca jer postojeći nezaposleni koji možda i imaju traženu kvalifikaciju ili većinom ne žele prihvatiti posao u Splitu”, kažu u škveru.
U Brosplitu kažu da je jedan dio njihovih radnika otišao u inozemstvo gdje je znatno veća zarada, ali da je brojka daleko od one s kojom su izašli neki mediji.
“U svakom drugom velikom sustavu postoji fluktuacija kadrova, koja je u našem slučaju uvijek do sada bila u granicama prihvatljivog ili uobičajenog. Zbog isteka rada na određeno vrijeme i/ili odlaska u mirovinu. Od početka godine tvrtku je napustio 221 radnik, ali istovremeno smo zaposlili 243 nova radnika, koja prije nisu radila u brodogradilištu”, navode statistike.
Kada je u pitanju radna snaga teško je reći što će biti u budućnosti. U splitskom škveru zaključuju da će se, baš kao i drugi poslodavci, prilagođavati situaciji: “Mi smo svoje ugovore koncipirali tako da ih možemo izvesti, ne ostavljajući previše rizika na dozvole. Brodosplit ima ugovorenih 19 brodova, niz van brodograđevnih projekata i sve svoje poslove ugovara s pozitivnom kalkulacijom. Time društvo ima uposlenost radnika za ovu i sljedeće dvije godine, a dio seže i do 2019.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
