Koliko zapravo ljudi ovisi o Agrokoru?

Vijesti 15. ožu 201709:23 > 09:35
Zeljko Hladika/24sata/PIXSELL

Kolaps Agrokora prvorazredno je političko i gospodarsko pitanje, ali njegovi problemi najviše bi se mogli odraziti na život običnih ljudi - na prvom mjestu onih koji su izravno ili neizravno zaposleni u Todorićevom konzorciju.

Nije potrebno puno razmišljati da bi se zaključilo što bi kolaps Agrokora značio za Hrvatsku. Odavno postoji fraza: ‘Kad Agrokor kihne, prehladi se cijela hrvatska ekonomija’, a prema informacijama koje su se u posljednjih nekoliko sati pojavile u javnosti čini se da je Agrokor poprilično ‘zakašljao’.

‘Ova kompanija izravno zapošljava 35 tisuća ljudi, ali kad se u računicu uzmu i brojni dobavljači brojka onih koji ovise o Agrokoru raste za još 100 tisuća. No, nisu samo ugroženi radnici unutar naših granica. U Sloveniji je na Agrokor (koji je kupio tamošnji lanac maloprodaje Mercator) vezano čak 70 tisuća radnih mjesta. Prema ovim podacima jasno je da bi ove dvije države bile najpogođenije mogućom Agrokorovom ”upalom pluća”.

Bez posljedica ne bi prošle ni BiH i Srbija. U Bosni i Hercegovini Agrokor zapošljava 5 tisuća ljudi, a preuzeo je i proizvodnju bezalkoholnih pića.

U Srbiji za Todorića radi 6 tisuća ljudi, a da ni tamo stanje već neko vrijeme nije dobro pokazuju sve češće informacije koje govore da se s plaćanjima kasni i do 200 dana, a da se plaća u bonovima’, javlja naša reporterka Nikolina Zavišić.

Iako je utjecaj Agrokora najveći u trgovini, poljoprivredi i proizvodnji njegovo posrtanje osjetilo bi se i u nizu drugih djelatnosti kakve jer on pokriva razne usluge, IT sektor…

Svjesni su ovoga i u Mostu nezavisnih lista pa je predsjednik Sabora Božo Petrov, prema informacijama kojima raspolaže N1 televizija, na sastanku s predstavicima Vlade i Agrokora zatražio svojevrsnu nacionalizaciju kompanije. Detalji takvog prijedloga nisu poznati, a nije ih htio pojasniti ni mostovac Tomislav Panenić.

”Ja ne bih o prijedlogu Mosta raspravljao. Predmet Agrokora je javan. Vidio se prošle godine smjer koji bi kompaniju mogao uzdrmati”, kazao je Panenić za N1.

Istaknuo je važnost Agrokora za poljoprivredu, a posebno je istaknuo svoju županiju za koju smatra kako bi bila izrazito pogođena kad bi zbog problema u Agrokoru prestao otkup poljoprivrednih proizvoda.

”Kad pogledamo moju županiju gdje je otkup poljoprivrednih proizvoda, mi ne možemo dozvoliti da samo promatrmo nego moramo zaštititi poljoprivdene proizvođače. U tom kolapsu poljoprivreda će u našem kraju stati i to će bit težak udrac”, kazao je Panenić.

Uptan kako vidi prognoze da bi krah Agrokora značio i pad BDP-a od 1,5 do 2 posto Panenić kako se radi samo o brojkama, ali naglašava jedan drugi aspket koji bi po njegovom mišljenju bio još veća prijetnja našem gospodarstvu.

”Osjećaj nesigurnosti u društvu bi bio veći i u stvarnosti bi nas to puno više pogodilo”, kazao je Panenić pa usporedio slučaj Agrokora i Ine.

”Ako smo spremni prodati 25 posto HEP-a da kupimo Inu zašto ovo (op.a. nacionalizacija) ne bi bila opcija. Smatram da poljoprivredna proizvodnja ima veći utjecaj na gospodarska kretanja nego Ina”, kazao je Panenić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.