U želji da s javnošću podijeli zabrinutost u vezi blokade procesa suočavanja s prošlošću od strane donositelja političkih odluka, Koalicija za REKOM će danas u Novinarskom domu održati konferenciju za novinare.
Na konferenciji će govoriti Nataša Kandić, Fond za humanitarno pravo Beograd, Dino Mustafić, kazališni redatelj iz Sarajeva, Žarko Puhovski, politički analitičar i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
Inicijativa REKOM je jedina civilna inicijativa koja je okupila premijere i predsjednike država u regiji oko ideje da zajednički pokrenu komisiju koja će izraditi popis civila i vojnika koji su izgubili život ili nestali u vezi sa ratovima na području nekadašnje SFRJ.
Javni zagovarači Inicijative za formiranje Regionalne komisije za činjenice o žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije (REKOM) nedavno su odaslali apel iderima postjugoslavenskih država da ne propuste “povijesnu šansu” da sačine popis žrtava ratova iz devedesetih godina prošloga vijeka.
“Objavljivanje imena ratnih žrtava je barem djelomična garancija da se zločini neće ponoviti i temelj je za izgradnju mira i pomirenja”, navodi se u apelu koji je bio upućen sudionicima nedavno održanog samita lidera zemalja regije u Sarajevu.
Javni zagovarači Inicijative za REKOM ocjenili su da je u posljednje vrijeme na djelu “alarmantno udaljavanje” lidera zapadnog Balkana od obaveze suočavanja sa prošlošću.
Oni su podsjetili da je peticiju za osnivanje REKOM-a potpisalo 580.000 građana iz svih postjugoslavenskih zemalja, kao i da je sama ideja o osnivanju REKOM-a izgrađena u konzultacijskom procesu civilnog društva i u dijalogu sa vladama i predsjednicima država u regiji.
“Bilo je očekivano da se postigne politički sporazum o osnivanju REKOM-a. Međutim, u praksi se pokazuje da je u zemljama nastalim na području bivše SFRJ proces uspostavljanja tranzicijske pravde u ozbiljnoj krizi. Nema više političke volje za procesuiranjem počinitelja ratnih zločina, a državne institucije nisu postale djelotvorne i nezavisne, dok dijalog o prošlosti nije postao prioritet u regionalnoj suradnji”, navodi se u apelu.
Dodaje se da je Koalicija za REKOM potvrdila identitet i okolnosti smrti oko 23.000 ljudi koji su izgubili život u ratu u Hrvatskoj i na Kosovu, i to na osnovu 56.000 dokumenata, medju kojima je oko 17.000 izjava svjedoka i članova obitelji.
Dokumentirano je 630 logora i mjesta zatočenja u Bosni i Hercegovini, u kojima je bilo zatočeno više od 170.000 ljudi, najviše civila, navodi se u tekstu apela.
Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva i Fond za humanitarno pravo iz Beograda izdali su “Bosansku knjigu mrtvih”, sa imenima 96.000 žrtava u ratu u BiH, a Haški tribunal je utvrdio identitet najmanje 12.000 žrtava ratnih zločina, navodi se u apelu.
“Svi ti podaci nedvosmisleno ukazuju da je u međuvremenu obavljen značajan dio posla, a da popis preostalih žrtava i druge zadatke REKOM-a trebaju preuzeti države nasljednice nekadašnje SFRJ, i na taj način neposredno doprinesu javnom priznanju žrtava”, piše u apelu.
Javni zagovarači Inicijative REKOM su Dženana Karup Druško, Dino Mustafić i Zdravko Grebo iz BiH, Žarko Puhovski iz Hrvatske, Adriatik Keljmendi sa Kosova, Nataša Kandić i Dinko Gruhonjić iz Srbije, Židas Daskalovski iz Makedonije, Duško Vuković iz Crne Gore.
