Baca se 300.000 tona hrane, doniranje je još komplicirano

Vijesti 30. ožu 201719:12 > 19:29
N1

Godišnje se u RH baci oko 300.000 tona hrane. Ne bi li se doniranje povećalo prije godinu dana na doniranu hranu ukinuto je plaćanje PDV-a. Iako je situacija nešto bolja, niz je nedostataka. Posebno u manjim mjestima gdje između trgovaca i građana posreduju humanitarne udruge koje nemaju novac ispuniti sve zakonske uvjete čuvanja i transport hrane.

U skladište zagrebačke socijalne samoposluge dnevno dolazi šezdesetak obitelji.

“Oni vas zovu kad imaju, a sad su počeli po novom zvati svaki mjesec, i daju vam datum kada treba doći, prije je bilo svaka tri mjeseca, prije svakih 6 mjeseci. Puno to znači”, kaže Amina, korisnica socijalne pomoći.

Donacija je više jer sada dolaze i od trgovačkih lanca, proizvođača hrane i OPG-ova. Početkom 2016. oslobođeni su od plaćanja PDV-a na donirano – napokon je jeftinije donirati nego hranu baciti.

“Imamo 10 stalnih donatora koji nam redovito doniraju hranu, i to odličnu, voče povrće, meso, mliječne proizvode i pekarske, što nam korisnici puno traže”, kaže Tina Debeljak, iz zagrebačkog Crvenog Križa.

Sustav ipak nije zaživio kako treba. Hrana se primjerice mora donirati najkasnije sedm dana prije isteka. U socijalne samoposluge ili pučke kuhinje najčešće dolazi u posljednji čas, pa mnogi korisnici iz straha proizvode ne uzimaju ili ih ni sami posrednici ne žele dijeliti.

Drugi je problem – logistika. Skladišta, hladnjake, vozila za preuzimanje hrane, sve to posrednici kojih je u Hravtskoj 78 moraju sami moraju osigurati. Mnogi za to nemaju novca posebno u manjim mjestima jer udruge najčešće vode volonteri.

“Problem je taj što su Zagreb, Rijeka i Osijek puni hrane jer su dobro organizirani, i povezani s donatorima, imaju infrastrukturu za primiti hranu, a Lika, Dalmacija su prazne s hranom jer ne postoji sustav doniranja hrane, kako od točke a donatora dovesti hranu do točke b”, objašnjava Zoran Grozdanov, iz Mreže hrane Hrvatske.

A upravo su to područja s najvećim stopama siromaštva u RH. Problem je to cijele EU, koja je do 2030. postavila ambiciozan cilj, bacanje hrane želi smanjiti za 50 posto! Zemlje razvijaju različite modele.

Iako je ukinuta apsurdna situacija u kojoj je bilo jeftinije hranu baciti nego donirati, posla je još puno. Dok god ima gladnih, niti jedan komadić hrane ne bi trebao završiti u smeću. Sve drugo stvar je nedostatka političke i ljudse dobre volje.

Pogledajte prilog.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.