Odmah nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS) u srijedu objavio prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine, koja pokazuje da je tromjesečni BDP u prvom tromjesečju 2017. realno veći za 2,5 posto u odnosu na isto tromjesečje 2016. godine, u Studiju uživo N1 televizije gostovao je ekonomist Guste Santini.
Kako gledate na upravo objavljene podatke, naime, ovo je već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine.
Gospodarstvo pulsira, to je kao vulkan, nekad je snažnije, nekad manjei to se događa. Iz kompleksnih podataka koje smo čuli na konferenciji za medije Državnog zavoda za statistiku imamo dosta elemenata za neke zaključke. Bitno je da je zbog klimatskih uvjeta prozvodnja energije nešto niža, drugi je taj šok s Agrokorom što ima ogroman utjecaj, a povećan je i uvoz. Sad je samo pitanje je li taj uvoz uvoz u smislu pripreme turističke sezone ili je povećan zbog drugih stvari zbog kojih se bojim da je povećan.
VEZANE VIJESTI
Zašto?
Republika Hrvatska je otvoreno gospodarstvo i u tim uvjetima druge tvrtke idu politikom marginalnih troškova, dolaze kad su slaba tržišta, vrlo su funkcionalne i mogu se prilagoditi, za razliku od onih firmi koje imaju gro svoje djelatnosti koju realiziraju na domaćem tržištu i moraju platiti cijenu recesije. To je ono što se kaže da kad susjed ostane bez posla, to je recesija, a kad ja ostanem bez posla, onda je to depresija. Mislim da je ovo sada ozbiljno upozorenje. U uvjetima kada gospodarstvo krene prema gore, širi se tržište, povećavaju se očekivanja, raste potrošnja, to je signal ovima koji marginalno nastupaju. Sada je došlo do povećane konukrencije i doći će opet do velikog pritiska na domaće gospodarstvo koje je ionako u velikim problemima, tek smo ove godine nešto smanjili poreznu presiju.
Je li to povezano s rastom osobne potrošnje?
Tako je, to je signal, ona ide, sad će se jasno dići potrošački krediti da se ona još dinamizira jer čim se poboljšavaju očekivanja ljud koji ne funkcioniraju na dovoljno dugačkom vremenskom horizontu, oni još više povećavaju potrošnju iznad svojih materijalnih mogućnosti i kandidati su za probleme. Ja bih sada uveo zaštitnu kamatu na kapital, to bih predložio ministru Mariću, od tri posto, da dam podstrek gospodarstvu, to je vrlo pozitivna ekonomska mjera kojom se dodatno osnažuje očekivanja u gospodarstvu.
Ne možemo reći da Agrokor nije ostavio svoj pečat.
To je psihološki dio, čujete da se nešto dogodilo, stat ćete i razmišljati, a to je pitanje točke infleksije, hoćete li to prebroditi, amortizirati ili ćete biti zabrinuti. Cijela Slavonija je zabrinuta i sasvim sigurno je dobro da dolazi turistička sezona i da dođe do eksplozije turizma, jasno uz sve uvjete svih probleme koje ima svaka takva monokultura. Ovo što smo danas dobili dobro odražava pravo stanje u hrvatskom gospodarstvu, a te su informacije bitne i za cijelu regiju jer smo još uvijek u sustavu spojenih posuda.
Vidi se to na primjeru Agrokora, a je li s njim povezano iako su ovo podaci od prvog tromjesečja, ali jučer je objavljen podatak o značajnom padu prehrambene industrije i maloprodaje?
Rekao bih hvala bogu da su ti valovi emocija stišali, da smo došli u situaciju da razborito promislimo problemu Agrokora, koji je u Republici Hrvatskoj, to moramo reći, sasvim sigurno bitan čimbenik i trebalo bi, a još nisam dobio informaciju da je to učinjeno, vidjeti kakav je cost-benefit položaja Agrokora. U lošim vremenima financijski rezultati su lošiji od realnih, a u dobrim vremenima su nešto bolji. Mi sada stalno govorimo o financijskom aspektu Agrokora koji je važan i o njemu treba voditi računa, međutim ova analiza bi – a sa sam na mjestu premijera Plenkovića, razgovarao bih sa Srbijom, Sloevnijom, BiH – pokazala koji je ukupan značaj Agrokora za sve te zemlje, njihove prehrambene industrije i koliko je Agrokor uspio barem na ovom ograničenom tržištu povećati proizvodnju u svakoj od tih zemalja. Mislim da tu postoje ozbiljni rezultati, a spadamo u red onih koji smatraju da posljednjih dugi niz godina nismo imali progospodarsku politiku, izgubili smo devet godina, stagniramo, a išla je istovremeno inflacija i trebat će nam barem toliko da se vratimo na prijašnju razinu.
Kako gledate na situaciju s Konzumom u BiH i mogućim povratkom Mercatora?
Zamislimo da je Konzum banka i da svaku banku na zemaljskoj kugli možete stjerati, transformirati i dovesti u uvjete stečaja da se jednostavno ljude jave i kažu da žele dignuti depozite, to je i sada i s time da dobavljači neće dati robu, dobijete psihološki utjecaj i ne mogu ni banke, ni Konzum opstati. Ovdje i nije samo problem u njegovoj likvidnosti, nego solventnosti, on mora imati analizu realnih tokova, društveni aspekt je tu bitan i treba napraviti program koji će se ili neće prihvatiti. analiza bi pokazala jed aj eositersa za sve zemelj regije, neću ulazit u piejdinačna ponašaja, ali ponavljam – zašto se kao vlasnici ne bi pojavili Srbi, Slovenci … i premda male tvrtke zapošljavaju ljude, one kratko žive i relativno brzo umiru, a velike tvrtke su okosnica razvoja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
