Nakon što je Sberbank poručio da neće sudjelovati u novom financiranju Agrokora jer smatra da uvjeti toga financiranja nisu pošteni, u Studiju uživo N1 televizije gostovao je socioekonomski analitičar Toni Prug.
Jednaki uvjeti sudjelovanja u novome kreditu za najveći hrvatski maloprodajni lanac predlažu se i bankama i špekulativnim fondovima, rekao je prvi zamjenik predsjednika Uprave Sberbanka Maksim Poletaev u telefonskom intervjuu Bloombergu.
Ovisi sve to malo o detaljnijoj situaciji, nezahvalnoj jer su ih pratili investicijski, a sad se natječu s kratkoročnim investitorima, koje ne bih zvao kalkulantima kao što neki čine.
VEZANE VIJESTI
Poletaev je i u intervjuu za Večernji list kazao da je dosta kritičan prema Vladinom povjereniku za Agrokor Anti Ramljaku i izrazio je sumnju u njegovu stručnost.
Pretpostavljam da se radi o netransparentnosti, jako je teško dobiti uvid u stvarnu situaciju i razumljivo je, tko bi bio zadovoljan u njihovoj situaciji.
Veću oštricu kritke je uputio prema obitelji Todorić, razmišljaju o tužbi jer im nisu prikazivali sve, a sada su i jasnije one prozivke o lažnim informacijama.
Transparentnost je osnova jer bez toga investitori ne mogu donositi odluke o svojim investicijama i njihov antagonizam je sada jasniji.
Spominje se stalno u posljednje vrijeme roll up kredit.
Problem je s vrstama kredita što drugačije tereti stare i nove investitore i mislim da se radi o procjeni kojuje teško ovako dati zašto se izabralo baš te i te premda je razlika nužna da bi se došlo do restrukturiranja.
Kako biste ocijenili Ramljakov rad u ovo vrijeme otkako je povjerenik, je li u skladu s očekivanjima, je li neke stvari mogao brže?
Nije mogao brže, radi se o ogromnoj firmi s gigantskom količinom potraživanja, ali dosta je smanjena panika u odnosu na inicijalnu situaciju i to je dobro. Nisam od onih koji su protiv ovakve intervencije Vlade, treba vidjeti kako će se razvijati situacija.
Poletaev je spomenuo da bi država trebala jamčiti, je li moguće da se Agrokorove dugove pokrije novcem građan iz državnog proračuna?
Misim da je dugoročno problem nedostatak državnih intervencija u ekonomiji.
Država bi trebala intervenirati?
Da, više, češće, ispod stola ako je to nužno, pisati stručna objašnjenja populističkim jezikom kao što to rade FED ili engleska centralna banka kako bi građanima bilo jasno zašto se nešto radi.
Država je na neki način preuzela upravu, što je još trebala?
Mislim da je trebala ranije sjesti s Todorićem i diktirati, a ne puštati da se ovako značajna ekonomska firma ponaša tako kako se ponašala, no upitno je je li to bila stvar Vlade, HNB-a, HANFA-e, tko je trebao reagirati … mislim da možemo sa sigurnošću reći da se nije reagiralo, ali iz kojih razloga? Čini mi se da je problem u tome kako se shvaća ulogu države, misli se da se sve treba prepustiti tržištu, ali tržište treba i regulirati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
