U Novom danu Tihomira Ladišića gostovao je ekonomski analitičar i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.
Predsjednica je jučer na sjednici ovog društva u Opatiji kritizirala Vladu. Poručila je kako se ne zna tko i kako donosi odluke u Hrvatskoj, a njene riječi premijer nije dobro primio. Poručio je kako bi predsjenica najprije trebala sama artikulirati svoje želje.
“Nije to izgledalo tako… Iznijeli smo makroekonomske podatke koji pokazuju da Hrvatska raste, ali unatoč tom rastu tonemo prema dnu Europe. Bili smo druga najrazvijenija zemlja u socijalizmu, a sada je iza nas samo Bugarska. Predsjednica je rekla to isto, ali je dodala i svoje ocjene koje su stvorile atmosferu napada na vladu. Iako, nekoliko puta je naglasila da to nije rezultat samo ove vlade, nego i prethodih. Zaključila je da ne bi bilo dobro da i za dvije godine pričamo opet kako nismo ništa napravili, a trebali smo. Ovo je malo naglašeno jer predsjednica dolazi iz iste stranke koja formira vladu, a imaju različite poglede na situaciju”, kaže Ljubo Juričić.
VEZANE VIJESTI
Zašto su podaci koje je predsjenica iznijela izazvali takvu reakciju?
“Podaci dolaze iz DZS-a i Eurostata, i mi smo koristili potpuno iste podatke. Razlika je u tome što smo ih mi iznosili u različitim kontekstima. Predsjednica se koncentrirala na politiku vlade i to tko bi što trebao napraviti i poslala je poruku da se ne može više čekati s reformama. Fokusirala se na ekonomsku politiku, a budući da vlada vodi ovu politiku…”, rekao je.
“Iznenadila me rečenica da ne zna tko i gdje donosi odluke jer se to odnosi na njezino područje. Postoji procedura donošenja odluka i ne mogu znati što ju je navelo da to kaže. Kada je premijer prije par godina rekao da je donijeta politička odluka da se vrati Ina, a Sabor nije donio odluku, nije ni Vlada, i tada se postavljalo pitanje tko u Hrvatskoj donosi političke odluke”, kaže Jurčić.
Je li bilo riječi o konkretnim odlukama? Što je s reformama?
“Ima dosta potrebnih reformi. Nemamo industrijsku politku, ne znamo u kojima djelatnostima zapošljavamo, nemamo regionalnu politku, nemamo “smart specialization”… U Hrvatskoj su sve priče otvorene, one koje su započete daju krive rezultate. To sve treba mijenjati”, rekao je Juričić.
Slučaj Agrokor
Martina Dalić nazvala je ono što vlada radi u Agrokoru “najvećom reformom” u Hrvatskoj ikad.
“Situacija u Agrokoru je bila očekivana. Agrokor se dogodio kao negativna situacija, a dogodilo se i to da Vlada sada na Agrokoru može pokazati da nešto radi. Budući da nemaju durgih poteza, sada ovo što rade u Agrokoru žele pokazati kao efikasnosne i uspješne poteze. Sve ovo je rezultat nepoštivanja zakona i ugovora. Da su se poštivali rokovi plaćanja, ne bi bilo ove situacije, a država to treba nadzirati. Država nije trebala direktno dirati u Agrokor, nego je trebala osigurati provođenje zakona. Sada se to malo smirilo, a ništa se nije riješilo. Možda ćemo rezultate vidjeti za dvije do pet godina, a tužbe će trajati i desetak godina”, smatra Jurčić.
Danas će izvanredni povjerenik Ante Ramljak objaviti iznos tražbina koje vjerovnici potražuju od koncerna. Očeuje se da će iznos tražbina biti veći od ukupne vrijednosti imovine Agrokora. Najveći upitnik stoji trenutno nad tražbinama Sberbanke.
“Mi u Hrvatskoj donesemo zakon da zaštitimo hrvatsku firmu, ali u drugim državama vrijede drugi zakoni. Zakon se odnosi samo na domaće subjekte i transakcije. Strani partneri će tražiti zaštitu svojih prava po međunarodnom pravu”, govori Juričić.
Otpis dugova bi mogao postići iznos od 77 posto ukupnih dugovanja.
“Netko će i to prihvatiti vjerojatno. Vjerojatno oni koji imaju mala potraživanja. Netko kome je to velik iznos, teško će pristati na to. Ti iznosi su na prvi pogled jako veliki. Ako su dugovanja puno veća od imovine, možda se to može kroz desetak godina i platiti ako Agrokorove kompanije budu dobro radile. Uvijek te iznose treba gledati kao dio ukupnog prihoda. Sada imamo samo knjigovodstvene procjene. Neke kompanije će završiti u stečaju, osobito ove koje se bave samo trgovinom. Konzum će sigurno završiti u stečaju. Veliki proizvođači će vjerojatno ići u predstečajnu nagodbu. Dobro je da su se barem mali OPG-ovi pokrili” , smatra Jurčić.
Ruski Rosnjeft otvoreno je pokazao da želi otkupiti dionice Ine…
“Ina radi pozitivno i u našim razmjerima nafta više nije biznis. Nema razloga da Hrvatska vraća Inu kad ima veći kapacitet u drugim firmama, recimo Podravki. Kompaniju od nacionalnog interesa Vlada je prepustila strvinarskom fondu. Ruska ponuda spada u područje geopolitke, a ne ekonomije. Mi ne možemo sklapati političke sporazume s Rusijom jer smo u EU, a oni sada nastoje ući u EU ekonomski”, kaže.
Ako se Mol i Rosnjeft dogovore?
“Otkup dionica prvo se treba ponuditi partneru, prema prvom ugovoru. Taj se ugovor mijenjao 2008. i novi ugovor nisam vidio. Najbolje je rješenje po meni da Mol ostane gdje jest, kad se sve pogleda. Ako se razmišlja hladne glave, Mol ostaje najbolji partner i Ina se može unaprijediti. Gledajući samo financijski, Rusi bi napravili investiciju dok ne ostvare svoje ciljeve. I urušavanje Agrokora je počelo kad se osjetilo da bi ruske banke mogle preuzeti svoja potraživanja. Zbog mira u kući treba dobro razmisliti. Nedostaje nam strategija energetskog i geopolitičkog sektora. Kada bismo znali što hoćemo ne bi nam bio problem ni Rosnjeft ni Mol… Uvijek nas lupe po glavi dugoročni efekti našeg ponašanja”, zaključio je Jurčić.
