Gošća Intervjua tjedna Točke na tjedan bila je ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić.
U 2018. rođeno je 400-tinjak djece više nego 2017. Je li to rezultat i vaših mjera?
“Teško je govoriti što je u tako kratkom vremenu utjecalo na proast. To je svakako u cijeloj ovoj našoj problmeatici možda jedna mala brojka, ali je značajna, daje jednu nadu i budi jedan optimizam. Mi smo odmah dolaskom, kada smo preuzeli odgovornost, posvetili pažnju demografskoj revitalizaciji naše države. Ono što moramo znati i uvijek isticati je da ovako loša demografska slika u Republici Hrvatskoj nije nastala u nekoliko godina, nego se desetljećima unazad zaista akumuliralo jako puno problema i negativnih trendova koji su doveli do ovoga – pad nataliteta, povećava se negativan prirast stanovništva, stanovništvo stari pa je samim time više umrlih. Svakako da je 2013. ulaskom Hrvatske u Europsku uniju došlo i do još jednog nepovoljnog trenda u smislu demografske slike, a to jeodlazak mladih. To su sve tranzicijske zemlje prošle i nadamo se da ćemo i mi sigurno uskoro imati manji taj odlazak, a isto tako i povratak jednog velikog dijela mladih ljudi u našu državu.”
Najavili ste veliki broj demografskih mjera, a u posljednje vrijeme se priča o delimitiranju porodiljne naknade od 2020. u punom iznosu. Hoće li majke dobiti punu plaću i za drugih šest mjeseci porodiljnog?
PROČITAJTE JOŠ
“Negativni trendovi desetljećima postoje. Ova vlada je prva koja je nakon dugo vremena priznala da Hrvatska ima problema s demografskom slikom i da je neophodna obnova. Uz gospdoarski rast, povećali smo plaću, povećali minimalnu oplaću, postigla se fiskalna ravnoteža i svakako da nam je uz oporavak gospodarska, uz radna mjesta, važna i demografska obnova. Nije samo gospodarstvo bitno jer onda bi i bogate zemlje imale dobru demografsku sliku, ne bi imale problem s brojem novorođene djece. U javnosti postoji jedan interes za povećanje porodiljnih i roditeljskih naknada, i tu je jedna pozitivna ocjena te mjere koja je nama bila prva mjera, prvi zakon iz područja demografske revitalizacije i ta je mjera zaista na nekin način polučila uspjeh. Je li utjecala na broj rođenih bilo bi neozbiljno i neodgovorno tvrditi, ali imamo podatak da se više majki, ali i očevi, odlučilo na korištenje drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. Mi kada smo išli s tom mjerom, mi smo u godinu dana predvidjeli 320 milijuna kuna na godišnjoj razini, a godinu završili s rebalansiranjem 400 milijuna kuna, što će reći da je više roditelja htjelo ostati sa svojim djetetom. Što i jest cilj, važno nam je i da imamo kvalitetu života u obiteljima.”
Hoće li porodiljne naknade sada biti na razini pune plaće i u drugih šest mjeseci?
“Moramo to jako dobro objasniti da građani znaju. Mi smo nakon devet godina podigli porodiljnu naknadu za drugih šest mjeseci, povećali smo i rodiljnu naknadu. Smatramo da imamo mogućnosti, jer vodimo računa najprije o fiskalnoj održivosti i ekonomskom ratu, da možemo opet ići prema delimitiranju porodiljne naknade. Neke plaće u nižem iznosu će biti delimitiranje ne možemo još potpuno obećati, a o iznosima ćemo govoriti kada se usuglasimo s drugim resorima. Ići ćemo prema potpunom delimitiranju.”
Što je prepreka da ne bude delimitiranja za sve?
“Moramo svakako voditi računa da svaka mjera koju donesemo bude održiva, kada je donesemo ona mora biti trajna, mora imati projekcije za sljedeće razdoblje.”
Činjenica je da 70 posto ljudi zarađuje plaća koja je negdje oko ili ispod prosjeka. Tih nekih izuzetno velikih plaća nema puno, zbog čega bi se ograničavao iznos delimitiranja?
“I ova mjera kao i svaka druga koju vodimo mora imati financijsku održivost. Nama to nije jedina mjera. Osim materijalnog položaja naših obitelji moramo voditi računa još i o drugim segmentima društva koji su isto bili zapušteni, zaboravljeni. Mreža usluga za rani i predškolski odgoj nije dostatna. Mi smo država koja ima najmanji broj vrtičkih i jasličkih mjesta. Zaista smo 2017. posvetili naknadama, 2018. smo prije svega jedinicama lokalne samouprave usmjerili jedan dio financijskih sredstava prema adaptacijama, nadogradnjama, prenamjenama postojećeg prostora da bi se podigao standard u tim našim predškolskim ustanovama. Važno je reći da su prošle godine u 12. mjesecu potpisano 200 ugovora za izgradnju novih vrtića. Jedna i druga mjera iznose milijardu kuna.”
Koliko bi stajalo to delimitiranje?
“Ne bih zaista sada licitirala. Svako mjera koja će izaći van imat će zakonsku podlogu, financijsku podlogu. Mi smo već 50 posto povećali mjeru odmah kada smo preuzeli odgovornost za državu. I u mandatu to napravili dva puta .”
Bilo je obećano delimitranje?
“Bilo je obećano povećanje prema delimitiranju. Postoji velik broj žena koje imaju prosječnu plaću i njima će biti delimitirano. Prije 2017. nije nitko to imao. Devet godina se o tome nije govorilo.”
Može li se to obećanje očekivati već ove godine?
“Ove godine će ići povećanje, a zakon će stupiti na snagu 2020. godine.”
Iste ili slične demografske mjere Orbanovim
Puno se u Hrvatskoj priča o demografskim mjerama Viktora Orbana. Hvale ih demografi, a za naše kažu da su samo kozmetika, socijalne mjere.
“Drago mi je da ste spomenuli Orbanove mjere jer mjere koje mi imamo su vrlo slične ili gotovo identične. Nitko od naših kritičara, demografa nije predložio nešto što mi ne uvodimo ili već jesno. Kada govorimo o Orbanovim mjerema, u javnosti se spominje da će majka koja ima četvero djece biti oslobođena poreza ako ima plaću 18.000 kuna, mi to imamo već dvije godine, ali kada mi to radimo ne zvuči dovoljno dobro.
Što se tiče kredita, mi smo 2017. godine omogućili da se mladoj osobi u dobi do 45 godina – i ne uvjetuje joj se brakom – da kredit s povoljnom kamatom i sa sufinanciranjem do 50 posto na četiri godine. Ako se rodi dijete onda se ta rada produžuje za jednu, dvije godine. U 2018. išl ose na nov natječaj, na pet godina, ide se sa različitim postotkom sufinanciranja jer se žele stimulirati mladi koji su u našim područjima s nižim indeksom razvijenosti.”
Privlačit ćemo naše useljenike, ne migrante
Imamo li useljeničku politiku?
“Usmjereni smo na naše ljude da se vrate, razmišljama o iseljenicima i treće i četvrte generacija u drugim zemljama i drugim kontinentima.”
Nema mjere usmjerene na migrante?
“Mi ćemo našu migracijsku politiku još razraditi, ali prvenstveno je usmjerena na naše iseljeništvo.”
U posljednje vrijeme imamo brojne primjere nasilja u obitelji, nasilja općenito. Javnost je digao na noge slučaj Daruvarac.
“Institucije sigurno rade svoj posao, ali tu ima jaku puno propusta, imam neriješena neka zakonodavna rješenja koja svakako treba poboljšati. Nasilnika treba kazniti, zaštititi žrtvu, ali moramo puno učiniti na prevenciji. Vraćam se na vrtiće, od ranog dana treba učiti o toleranciji.”
Koliko je toleraniciji na nasilje doprinijela vaša izjava “tako je to u braku”, u slučaju Mare Tomašević?
“Ta izjava se često koristi kada mene i moj rada treba diskreditirati. Da, ja sam tu rečenicu, dvije izrekla u drugom kontekstu. Ja, koja sam kao socijalna radnica godinama bila u radu i sa žrtvama i kao volonterka i kroz ustanove u kojima sam radila kao partner u projektima, učili su me i drugi stručnjaci da se uvijek u svakim odlukama poštuje volja žrtva. Mi dajemo savjete, a žrtva odlučuje hoće li i kako će dalje postupati i mi moramo biti potpora pa makar se nekoliko puta vratila nasilniku i nekoliko puta vratila nama po pomoć. Ali, u nedostatku argumenata da se mene diskreditira, sigurno će to ostati u javnom prostoru.”
Nije li to ipak bila relativizacija nasilja?
“Nije. Pitanje je bilo kako to da je netko ili neka žena povukla optužbe. To samo zna ona i to treba pitati tu osobu. I moj propust je jedino u tome što nisam tako dogovorila.”
Ne biste to ponovili?
“Svatko tko zna mene, moj rad, zna da u mom privatnom, osobnom, stručnom radu ne bih tako nešto rekla kako mi se sada to pripisuje, ali ponavljam – neopreznost, a pogotovo na ovakvom mjestu se plaća.”
“Zazvonila” je i vaša izjava da niste skloni da se istospolnim parovima omogući udomljavanje zbog moguće stigmatizacije djece, pogotovo u malim sredinama. Je li dijete više stigmatizirano ako je u domu ili kod istospolnog para?
“Mi ne uspoređujemo je li dijete u domu jer zakon je usmjeren da djeca ne budu u domu. Zakon je usmjeren da pojačamo udomiteljstvo da bismo stvorili bolji uvijet za psihofizički razvoj djece. Moje obrazloženje je obrazloženje predlagatelja zakona, radne skupine, da djeca koja nisu s roditeljima su već na neki način drugačija, djeca koja su oduzeta roditeljima su već traumatizirana. Već imate dolazak u potpuno novu sredinu, dijete se mora naviknuti da udomitelje, na članove njihovih obitelji, na novu školsku sredinu… U kontekstu smo mislili da bi nekakvi dodatni tereti za djecu bili previše. Ni u kojem slučaju ja osobno… Nije bila nikakva predrasuda ni diskriminacija, jednostavno je to bilo usmjereno na zaštitu djece od neprimjerenih vršnjačkih reakcija.”
Gdje je nestao Obiteljski zakon?
“Bio je predugo na nekakvom usavršavanju, usuglašavanju oko nekakvih različitosti i različitih pristupa, pa i ideoloških. U tom čekanju je opet na razmatranju kod Ustavnog suda i čekamo njihovu odluku.”
Nećete raditi novi zakon?
“Ne.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
