U N1 Studiju uživo o temi školske lektire govorio je pisac i profesor književnosti Zoran Ferić.
Što je to sa suvremenim hrvatskim autorima i autoricama da su tako prebrisani s popisa školskih lektira?
“Mislim da je ovo samo pokušaj da se prevenira žučna javna rasprava koja se dogodila u trenutku kada je izašao onaj Jokićev prošireni popis lektire. Onda se govorilo da neka djela nisu za djecu, da truju hrvatsku mladež. Ovo je nespretan pokušaj da se ta javna rasprava prevenira jer je niz onih autora koje su djeca voljela čitati naprosto prebačen nastavnicima hrvatskog jezika da izaberemo one suvremene autore za koje se čini da su adekvatni za aktualizaciju nekog klasičnog djela.”
Dodao je i da je u državi u kojoj svi sve znaju – “van pameti’ da još uvijek ne znamo tko je odgovoran za izbacivanje spominjanih naslova iz lektire.
VEZANE VIJESTI
Je li to zato što ste kompetentniji da odaberete ili zato da na sebe primite kritike onih koji se ne slažu, kao što se svojevremeno Željka Markić nije slagala s vašim djelom ‘Anđeo u ofsajdu’?
“Ne da primimo kritike, nego da se odgovornost rasprši. To prividno znači veću slobodu nastavnicima. Međutim, ispostavilo se da trebamo slobodu u nekom okviru, a taj okvir donosi tijelo odozgo, iz ministarstva, ili neka stručna radna skupina koja onda u okviru toga daje slobodu nastavnicima da sami kreiraju program. Ali da nastavnici u potpunosti sami kreiraju program u situaciji u kojoj mi već tri godine zapravo raspravljamo o lektiri i da je lektira postala prvorazredni politički problem – to ja prije desetak, petnaest godina nisam mogao zamisliti da je takvo nešto moguće. Ta ideja nije dobra i nećemo dobiti spektakularno različite rezultate.”
Kako vi izlazite na kraj s učenicima i čitanjem?
“Morate im dati suvremenu lektiru koja je provjerena kod njihovih vršnjaka, jer je to najbolja preporuka za čitanje. Djeca sve manje i manje čitaju, ali mi moramo nekako reagirati na tu činjenicu. Strategija poticanja čitanja je jedan dokument koji bi trebao pomoći kod izrade kurikuluma da vidimo kako zajednički doći do toga da djeca saznaju koji su klasici hrvatske književnosti ili da postoji Goethe, ali i da nekako zavole čitanje, ako je to moguće.”
Slučaj s knjigom ‘Dnevnik Anne Frank’?
“Strašno je to što se dogodilo, ali kad se govori o Holokaustu – mi bismo već od petog razreda trebali imati sustavan program koji će govoriti o holokaustu, pa sve do mature. Ne radi se tu o jednoj knjizi, knjizi koja je simbol progona Židova. O toj temi imamo strahovito puno tekstova, koji se mogu na različite načine prilagoditi različitim uzrastima. Tako da ja ne bih govorio samo o Anni Frank – govorio bih o odsustvu strategije upoznavanja djece s holokaustom – to naravno uključuje i Auschwitz i Jasenovac.”
Zašto je Anne Frank postala pitanje kulture u Hrvatskoj?
“Uvijek se javnost okuplja oko nekog simbola – u ovom trenutku to je Anne Frank. U nekom drugom trenutku to je bio Radio 101. Ali nije Radio 101 bio sam po sebi problem, nego kompletna politička situacija u tom trenu i Radio 101 je bio simbol za velike demonstracije. Kao što je kurikulum, i demonstracije koje su se dogodile oko kurikuluma, sada simbol nečeg drugog, druge ideje o ovoj zemlji – slobodnije, liberalnije i prihvatljivije.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
