Podaci o oralnom zdravlju iz 2013. godine pokazuju da hrvatski 12-godišnjak u prosjeku ima skoro četiri pokvarena ili izvađena zuba.
To Hrvatsku svrstava na samo dno među zemljama EU-a i pokazuje da je oralno zdravlje u Hrvatskoj vrlo loše, naročito kod mlade generacije, istaknuto je u petak na predstavljanju Strateškog plana promicanja i zaštite oralnog zdravlja 2015.-2017.
Od Hrvatske gora jedino Bugarska
Pokazatelj karijesa, odstranjenih i plombiranih zubi, tzv. KEP index, u Hrvatskoj iznosi 3,99, a među zemljama EU-a gora je jedino Bugarska s KEP indeksom 4,4, pri čemu treba napomenuti da se oralno zdravlje hrvatskih građana konstantno pogoršava od 1999. godine.
S druge strane, najbolje europske zemlje poput Velike Britanije, Danske i Njemačke imaju KEP indeks od 0,7, što znači da imaju manje od jednog zuba u karijesu, ekstrakciji ili ispunu.
PROČITAJTE JOŠ
“KEP od 3,99 znači da naši 12-godišnjaci imaju prosječno gotovo četiri zuba pokvarena ili izvađena, što pak pokazuje da netko među njima ima 10 takvih zuba, a netko dva”, kazala je predsjednica Povjerenstva za izradu Strateškog plana Ivana Čuković Bagić.
Cilj je Strateškog plana u iduće tri godine popraviti oralno zdravlje kroz edukaciju stanovništva i donošenje mjera za bolju kontrolu zubi, te poboljšanje kvalitete dentalno-medicinske zaštite.
Daleko smo od europskog prosjeka, pa moramo poduzeti sve da, osim popravka pokvarenih zubi, preventivnim djelovanjem postignemo da se zubi ne kvare, rekao je ministar zdravlja Siniša Varga.
Strateški plan stavlja veliku odgovornost pred sve doktore dentalne medicine, liječnike, pedijatre, tete u vrtićima i učitelje u školama da obrate pozornost na dentalno zdravlje i njegov utjecaj na opće zdravlje, naglasio je Varga.
Gotovo 90 posto populacije treba neki zahvat
Epidemiološki podaci pokazuju da gotovo 90 posto populacije treba neki od dentalno-medicinskih zahvata, a gubitak zuba u Hrvatskoj javlja se daleko ranije nego u zemljama EU-a.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj gotovo 95 posto stanovnika ima neke patološke promjene, bilo da je riječ o karijesu ili lošem stanju zubnog potpornog tkiva.
Bolesti parodonta, koje su u EU bolesti osoba nižeg socioekonomskog statusa, u Hrvatskoj zahvaćaju sve slojeve društva i javljaju se u oko 80 posto populacije.
Predstavljajući Strateški plan, Čuković-Bagić je kazala kako se u konačnici očekuje smanjenje oralnih bolesti, osobito karijesa koji je jedna od najčešćih bolesti usta, od koje pati gotovo 90 posto svjetske populacije.
Provedbom Strateškog plana planirano je povećanje zdravih zuba kod petogodišnjaka i šestogodišnjaka na 60 posto, smanjenje KEP indeksa kod dvanaestogodišnjaka na 3,5, povećanje primjene fluoridacijskih i remineralizacijskih preparata i poboljšanje higijenskih i prehrambenih navika.
Jedan zubar na 1100 stanovnika
Po podacima Vijeća europskih doktora dentalne medicine iz 2009. godine, u Hrvatskoj na 1100 stanovnika dolazi jedan doktor dentalne medicine, što je iznad prosjeka zemalja EU-a, gdje prosječno jedan zubar dolazi na 1500 stanovnika.
HZZO trenutno ima ugovorenih 1955 timova dentalne medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a pokrivenost i dostupnost javne primarne dentalno medicinske zaštite zasad se može smatrati dovoljnom. Ipak, upozoreno je kako 11,4 posto osiguranika nema izabranog zubara.
Zadnjih se godina povećava broj specijalista, no zabrinjava činjenica da čak ni u većim gradovima nema dovoljno specijalista dječje i preventivne dentalne medicine, a tamo gdje postoje rade polivalentno i sustav ih ne prepoznaje niti koristi njihova znanja.
