Gost N1 Studija uživo bio je savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja Marko Košiček.
“Život u školama vratio se u normalu. Ono što sad svi iščekuju je na koji način će se vratiti izgubljeno, dakle, do 16 dana je izgubljeno u školama. Nisu sve škole u istoj situaciji, neke su djelomično radile za vrijeme štrajka, jedan mali broj uopće nije štrajkao. U nekim situacijama imamo mogućnost zamjene nastave praksom pa su neke strukovne škole dane u štrajku iskoristile za praksu pa nisu gubile dane nastave.
VEZANA VIJEST
Sad je na ravnateljima da analuziraju stanje. Jučer smo im poslali kratki upitnik da nam kažu kakva je situacija. Na temelju rezultatat tih upitnika i konzultiranja s osnivačima donijet ćemo odluku o tome koji je model nadoknade najbolji za različite profile škola.
Ali mi ne donosimo odluku, škole je autonomno donose”, objašnjava savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček.
Četiri modela nadoknade propuštene nastave
Košiček objašnjava da su školama na raspolaganju četiri modela nadoknade. Jedan od modela je da se nastava nadoknadi na način da se nenastavni dani planiraju kao nastavni, kao što je, primjerice, Dan škole.
Druga mogućnost je nadoknada subotom. Ta vrsta nadoknade može se organizirati, kaže Košiček, u osnovnim školama koje rade u više od dvije smjene, a u ostalima samo u tjednu u kojem se zbog nenastavnog ili neradnog dana nije održala nastava, odnosno kad bi subota bila peti nastavni dan. Primjerice, ovu subotu oni mogu koristiti jer u ponedjeljak je bio štrajk. Srednje škole nemaju tih problema, one mogu raditi subotom.”
#related-news_0
Treći model je kraćenje praznika na način da se određeni dani tijekom praznika proglase nastavnim danima.
“Naš naputak je bio da za zimske praznike svakako ostanu barem dva tjedna između Badnjaka i Sveta tri kralja, a za Uskrs između Velikog petka i Uskrsnog ponedjeljka.”
Posljednji model nadoknade nastave je produžetak nastavne godine.
“Međutim, sve to se radi na inicijativu škola, odnosno osnivača, ministarstvo tu daje samo suglasnost. Nakon analize stanja dat ćemo smjernice, ali na svakoj školi je samostalna odluka.”
Glavni izvor informacija za roditelje i učenike stoga je, naglašava Košiček – škola. Ono što je sigurno je da je Zakonom propisano da nastava u pravilu traje 175 dana u 35 tjedana, a za maturante najmanje 160 dana, odnosno 32 tjedna.
Sindikat Preporod odbio je sporazum – što sad?
“U procesu pregovora sudjelovalo je više sindikata. Na kojin način sindikati formiraju svoje mišljenje, kako su uređeni, kako tijela donose mišljenje, idu li na referendum ili ne – to je autonomna stvar sindikata. U taj dio ne mogu ulaziti.
#related-news_0
Što se štrajka i ponude, štrajk je obustavljen, a ponuda je jasna i danas je na Vladi. Radi se o sporazumu o dodacima, odnosno o izmjeni uredbe za one zaposlenike kojima se mijenja koeficijent složenosti posla. Uredba se objavljuje danas, tehnički stupa na snagu kada dođe u Narodne novine. Odmah po završetku sjednice Vlade, taj se sporazum može potpisati. Bit će ponuđen svim sindikatima koji su sudjelovali, pa i sindikatu Preporod. Ako ga ne žele potpisati, ne moraju. Međutim, taj se dodatak odnosi na sve zaposlenike, bez obzira u kojem su sindikatu i bez obzira jesu li uopće u sindikatu.
Treba uvažiti mišljenje članova sindikata Preporod, ali zakon je vrlo jasan po pitanju sindikata, reprezentativnosti i načina na koji se najavljuju štraj, mirenje i sve ostalo. To je u nadležnosti MInistarstva rada. Treba napomenuti da je došlo do kvalitetnog kompromisa. Doista će doći do izjednačavanja zaostajanja koeficijenta plaća, što je i iniciralo štrajk. Definicija je kompromisa da nisu svi jednako zadovoljni, odnosno da su svi jednako nezadovoljni.”
Što s nenastavnim osobljem?
#related-news_0
“Kroz sporazum o dodatku na plaću povećanje će dobiti svi oni koji nisu ušli u izmjenu uredbe. Uredba je uistinu kompleksan dokument. Zbog toga je u ovom trenutku to moguće amortizirati jedino kroz dodatke.”
Dodao je da i za nenastavno osoblje slijedi uređenje koeficijenata.
“Premijer je komunicirao redizajn cijele uredbe. Ne samo učitelja i nastavnika, već svih javnih i državnih službi.”
“6,11 nije magični broj koji rješava sve”
“Treba naglasiti da 6,11 nije magični broj koji rješava sve. U uredbu koja će danas biti donesena unesenaje i korekcija za tajnike i računovođe – ne 6,11 posto, nego 9 posto. Za predavače – ne 6,11 posto, nego 3,5 posto. Zato što se radilo o ujednačavanju s konkretnik koeficijentom unutar našeg sustava.”
Na kraju razgovora zaključio je i da će se rezultati ‘Škole za život’ vidjeti na rezultatima PISA testova – 2024. godine.
“Treba naglasiti i da ovo nije lista zemalja. Nije stvar kako smo pozicionirani na ljestvici, već da imamo svakog četvrtog ili petog učenika koji je funkcionalno nepismen – zna matematiku, ali ne zna je primijeniti. Ovo rezultati nam govore da je posljednji čas da uvedemo promjene.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
