Za tjedan dana obilježit ćemo drugu godišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. O tome jesmo li u dvije godine profitirali ili ne, razgovarali smo u Novom danu sa saborskom zastupnicom i bivšom predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor.
Kada smo prošle godine slavili prvu godišnjicu ulaska u Uniju, govorilo se da smo jedina država koja nije uspjela kapitalizirati prvu godinu članstva. Jesmo li po vama barem kapitalizirali drugu?
”Mislim da članstvo treba gledati šire od toga. Glavni dobitak su stupovi EU: demokracija, mir, razvoj demokracije i zbog toga sam više nego zadovoljna da smo članica. No, u životu i politici kao da nismo svjesni toga. Imamo ravnopravni glas u EU i tako se moramo postaviti. Tu smo mogli napraviti puno više, naravno, i u povlačenju sredstava”.
PROČITAJTE JOŠ
Baltičke zemlje su većinu sredstava iz EU fondova iskoristili za razvoj ljudskih potencijala (ljudskog kapitala), poticanje istraživanja i razvoja te financiranje malih i srednjih poduzeća, prije negoli primjerice, infrastrukturne projekte…
”Nismo imali dobar plan. Ova Vlada je dobila završene pregovore, i trebalo se usredotočiti na to kako da svi, od Vlade do lokalne zajednice, mogu povući novac za dobre projekte. Čini mi se da mnogi misle da će novac padati s neba, a mi gubimo vrijeme u prepirkama”.
Kako po vama svoj posao obavljaju naši zastupnici u EU parlamentu?
”Premalo su vidljivi i premalo grade mostove. Trebaju biti više prisutni u hrvatskoj javnosti i tumačiti zašto smo dio EU”.
Vodili ste pregovore za ulazak Hrvatske u Uniju. Kako se osjećate danas kada možemo vidjeti da se baš i nismo pomaknuli s mrtve točke. Nismo se približili životnom standardu europskih zemalja, i dalje smo usredotočeni na prošlost…
”Čini mi se da padamo u tim podjelama i tko je koje godine gdje bio. Borba protiv korupcije i kriminala je bila važna točka u pregovorima. Jako malo ljudi vjeruje u potpunu neovisnost DORH-a”.
Vidjeli smo da i dalje imamo problem s kukastim križevima. S druge strane i u drugim europskim zemljama raste popularnost ekstremnih stranaka, nacionalizam…
”Veći dio javnosti se zgrozio svastikom na Poljudu, ali nisu se zgražali kad su se učestalo izvikivali pozdravi koji su dio ustaške države. I vlast i oproba su relativno mlako reagirali. Također, i medijska slika je u najmanju ruku čudna. Kao da smo se opustili…”
Europska unija je pred velikim izazovima. Od toga da li se prikloniti politici štednje ili potrošnje do velikih razlika između zemalja članica i uopće pitanja hoće li Nijemci, Austrijanci i Nizozemci biti dovoljno solidarni prema Talijanima, Španjolcima, Portugalcima i Ircima? U Velikoj se Britaniji često govori o izlasku iz Unije. Kakva je po vama uopće budućnost Unije?
”Ja vidim budućnost Europske unije. Mir i stabilnost – to je jedino jamstvo napretka. Naravno, trebat će i nekih rekonstrukcija. Mislim da ćemo javni dug smanjivati upravo zbog EU, samo treba drugačije i puno više raditi. Također, treba nam više i općeg poštovanja. Ono što neki naprave za sto godina, nama je trebalo 25 godina. Ostvarili smo sve strateške ciljeve. Pa zar se u parlamentu ne možemo dogovoriti oko par stvari?”
U četvrtak se očekuje novi sastanak članica Unije oko kvota za prihvat migranata. Hrvatska bi ih trebala primiti 747. Je li to prevelik ili premalen broj? Treba li ga mijenjati? Kako se po vama Hrvatska uopće snašla po pitanju odnosa prema migrantima?
”Hrvatska zna što je to zbrinjavati prognane i izbjegle. Kroz Hrvatsku je prošlo milijun ljudi bez doma i to smo bez ičije pomoći sami riješili. Moramo pokazati solidarnost i vanjska se politika mora više angažirati. Moramo napraviti čvrsti plan i predstaviti ga”.
Početkom sljedeće godine, tako se barem sve češće spominje, čekaju nas i parlamentarni izbori i po mnogima je izgledna pobjeda desne koalicije odnosno HDZ-a i koalicijskih partnera. Kakvom vidite Hrvatsku 2016.? Hoćemo li do treće godišnjjice ulaska u Uniju razgovarati o pomacima na bolje?
”Kad god izbori bili – svašta je moguće. Očito se okupljaju dva velika bloka, ali problemi i dalje bujaju. Voljela bih kada bi ojačali neki koji ne spadaju u ta dva bloka i koji bi onda mogli diktirati neke promjene. Nitko ne kaže što su to strukturne reforme, a i diže mi se kosa na glavi od te riječi – reforme”.
Da kratko prokomentiramo i događaje od jučer. Aleksandar Vulin je Alojzija Stepinca nazvao ustaškim vikarom, vi ste reagirali na svom Twitter profilu. Je li reakcija hrvatske vlasti bila preblaga odnosno je li premijer trebao reagirati?
”On ili bilo koji drugi političar mora paziti što govori, ali Vulin je i inače poznat po tome da govori ono što se Vučić ne usudi. Zaista ima retoriku koja nije primjerena europskom političaru. Kada to stavite u kontekst da se srpska Vlada nikada nije ogradila od Šešeljevih izjava, onda shvaćate da to ne vodi u dobrosusjedske odnose. Ovo je pouka. Na takve stvari treba reagirati i detektirati o čemu se to zapravo radi”, zaključuje Kosor.
