Vlada je u srijedu u hitnu saborsku proceduru uputila prijedloge izmjena dvaju zakona, kojima će se omogućiti raspuštanje lokalnih predstavničkih tijela koja, kako je rečeno, izbjegavaju uskladiti gradske i općinske statute s pravima na službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina.
Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako je Vlada time ispoštovala odluku Ustavnog suda, koji joj je u kolovozu prošle godine dao rok od jedne godine da izmjenama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina osigura mehanizme za slučajeve kada predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz toga zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.
Uz Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina Vlada predlaže izmijene i Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi.
Ministar Bauk je naglasio kako će se predloženim izmjenama Vladi omogućiti da u slučajevima opstrukcije manjinskih prava raspusti predstavničko tijelo.
Nakon raspuštanja predstavničkog tijela lokalne samouprave, Vlada će imenovati povjerenika ovlaštenog da statut jedinice lokalne samouprave uskladi sa zakonima koji reguliraju manjinska prava.
“Ovim prijedlogom Vlada ispunjava zadaću koju nam je dao Ustavni sud, a očekujemo da će to učiniti i druga tijela”, rekao je Bauk.
Ustavni sud je, naime, istom odlukom vukovarsko Gradsko vijeće obvezao da, također u roku od godine dana, gradskim statutom propiše u kojim će se dijelovima Vukovara ostaviti ploče s dvojezičnim natpisima na hrvatskom i srpskom jeziku, što do sada nije učinjeno.
Premijer Zoran Milanović podsjetio je kako je u trenutku donošenja Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina 2001. godine tadašnji predsjednik Sabora Zlatko Tomčić kazao kako je riječ o zakonu koji se donosi dvotrećinskom većinom.
‘Ovo je poruka javnosti i opoziciji. Ovo ne možemo promijeniti sami. Trebamo praktički konsenzus’.
Ustavni sud RH je u kolovozu prošle godine neustavnim proglasio referendumsko pitanje po kojemu bi građani odlučili jesu li za to da se da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svoga jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnoga stanovništva. Time nije dopušteno raspisivanje referenduma za koje je Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara prikupio u prosincu 2013. godine više od 526.549 pravovaljanih potpisa birača.
Ustavni sud naložio je tada vukovarskom Gradskom vijeću da u roku od godinu dana propiše u kojim bi se gradskim četvrtima trebali postaviti dvojezični natpisi. Vladu je pak obvezao da u istom roku predloži zakonske izmjene kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kada predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz toga zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.
