Rad pod epidemiološkim mjerama, potres i izbori za novi, 10. saziv od neovisnosti, obilježili su rad Hrvatskog sabora u 2020. godini, no unatoč svim izazovima Sabor nije prekidao rad.
Tehnički gledano, ova se saborska godina može podijeliti na dvije cjeline, prvu u kojoj je svoj rad u svibnju zaključio 9. saziv te drugu, u kojoj je u srpnju konstituiran novi, 10. saziv.
Zajedničko objema je suživot s pandemijom koronavirusa. Sabor je proljetos, kad je virus potvrđen u Hrvatskoj, vrlo brzo odgovorio na novi izazov, smanjio je broj zastupnika koji istovremeno smiju biti na sjednici, uveo elektroničke sjednice odbora, ukinuo posjete građana.
VEZANE VIJESTI
Ljetos i jesenas otišao je i korak dalje: uveo je obvezno nošenje maski, mjerenje temperature na ulazu u zgradu.
Nakon što mu je Ustavni sud ‘srušio’ epidemiološke izmjene Poslovnika svim je zastupnicima omogućio da sudjeluju na plenarnim sjednicama rasporedivši ih u više saborskih dvorana i omogućivši im da glasuju i raspravljaju na daljinu.
Potres, drugi put u Ininoj zgradi
I kad se činilo da su prilike dovoljno teške, snažan potres koji je 22. ožujka zatresao Zagreb i okolicu, pokazao je da mogu biti i teže.
Potres je oštetio zgradu Sabora, urušio se dio krova, popucali su zidovi, stepenište… Oštećenja su prisilila zastupnike da se privremeno presele u Ininu zgradu u Šubićevoj, onu istu u koju se Sabor sklonio 8. listopada 1991. nakon što su dan prije zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore i u kojoj je donijeta povijesna odluku o razdruživanju od nekadašnje SFRJ. Kratko su zasjedali i u hotelu Westin.
#related-news_0
Zahtjevnom vremenu unatoč, Sabor je uspješno odrađivao svoj glavni posao – donosio je zakone i odluke. U 9. sazivu, od listopada 2016. do svibnja 2020. donio je 735 zakona, ukupno odradio više od 1700 točaka dnevnog reda, zasjedao 421 dan, najviše u nekoliko proteklih saziva.
Iako ih javnost nije osobito vrednovala, zastupnici tog saziva u različitim su se formama za riječ javili više od 50 tisuća puta, a Vladi postavili gotovo 2900 pitanja.
Najvažniji zakon koji su donijeli bio je lex Agrokor, a na inicijativu Mosta uveli su i novčano kažnjavanje za neopravdane izostanke s plenarnih sjednica.
Proglašenje IGP-a, ‘ne’ oporbenim inicijativama
Novi saziv, konstituiran u srpnju, nastavio je još dinamičniji rad – odradio je tri izvanredne i dvije redovne sjednice, zasjedao 55 dana, najviše unatrag šest jeseni, donio 48 zakona.
Godinu je zaključio podrškom proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru. Prije toga donio je paket zakona iz petog kruga porezne reforme, koji stupa na snagu 1. siječnja, a donosi porezno rasterećenje u iznosu od oko dvije milijarde kuna.
#related-news_0
Donio je državni proračun za 2021., izmijenio proračun za 2020., prihvatio godišnje izvješće Vlade, donio Zakon o obnovi Zagreba i okolice od potresa. Izmijenio je Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i uveo novčane kazne za one koji se ne pridržavaju epidemioloških mjera zaštite.
Izmijenio je Ovršni zakon i smanjio troškove ovršnih postupaka, a od ovrha izuzeo božićnice, uskrsnice, regres i topli obrok. Na samom početku rada, u srpnju, potvrdio je drugu Vladu premijera Andreja Plenkovića i njezin četverogodišnji program.
Novi je Sabor redom odbijao inicijative vrlo aktivne oporbe. Odbio je osnovati istražno povjerenstva za utvrđivanje eventualnih utjecaja vlasti na istrage i procesuiranje slučajeva korupcije, potom interpelaciju o radu Vlade tijekom koronakrize, Mostov zaključak da Nacionalni stožer civilne zaštite podnese Saboru izvješće o svom radu.
#related-news_0
Istu je sudbinu doživjela i inicijativa o opozivu ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, Interpelacija o radu Vlade vezano za vjetropark Krš-Pađene koju je predložio Domovinski pokret od Vlade da Saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz taj, po njima, vrlo sporan projekt.
Sabor je ove jeseni napravio svojevrstan presedan, jer je u jednom danu bez imuniteta ostavio trojicu zastupnika: HDZ-ove Darka Puljašića i Dražena Barišića te SDP-ova Vinka Grgića, s tim da je za dvojicu posljednjih dao i odobrenje da ih se zbog navodne umiješanosti u aferu Janaf liši slobode i odredi istražni zatvor.
Pandemija je ostavila traga, rekorder Bulj
U novom saborskom sazivu, konstituiranom 22. srpnja, samo 17 dana nakon održanih parlamentarnih izbora, tanku većinu od 76 zastupnika ima HDZ s partnerima, zastupnicima nacionalnih manjina, HNS-om i reformistima. Sastav mu je bitno promijenjen, u njemu je samo 50-ak zastupnika iz 9. saziva.
Nestali su Živi zid, Bandićeva Stranka rada i solidarnosti, demokrati, a u sabornicu su ušli zastupnici nekih novih stranaka, poput Škorina Domovinskog pokreta, platforme Možemo, SIP, Fokusa, stranke Pametno.
Sabor je po drugi put za svog predsjednika izabrao Gordana Jandrokovića, što u proteklih 30 godina modernog saborovanja nikome od prethodnih predsjednika nije pošlo za rukom.
#related-news_0
Zbog promjene kalendara blagdana, Dan Sabora ove je godine po prvi put obilježen 8. listopada, na dan koji se lani slavio kao Dan neovisnosti.
Pandemija koronavirusa, s kojom se Sabor nosio cijele godine ostavila je traga na zastupnicima, od 151, njih više od trećine preboljelo je covid-19 ili bilo u samoizolaciji.
Iako je novi saziv donio neke novine, neke su stvari ostale iste, Miro Bulj (Most) i dalje drži rekord po broju javljanja. Od 22. srpnja do 18. prosinca za riječ se u raznim formama javio 445 puta ili prosječno osam puta svakog radnog dana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
