Hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra da je rašireno nepovjerenje hrvatskog društva u kapitalizam jedan od razloga zašto su sve dosadašnje vlade bile nevoljne u provedbi reformi nužnih za modernizaciju gospodarstva i uvođenja reda u javne financije. Te je stavove iznio u intervjuu za Financial Times (FT).
Josipović tvrdi kako je jedna vlada za drugom propustila provesti gospodarske reforme koje bi privukle strana ulaganja, otvorile nova radna mjesta i izvukle zemlju iz recesije koja bi se lako mogla produljiti i u 2015., sedmu godinu za redom.
“Najveća prepreka reformama je u našim glavama. Kadgod se netko pojavi kao značajniji ulagač, u društvu dolazi do reakcije da ‘taj dolazi da ovdje ostvari dobit, a mi to ne smijemo dozvoliti'”, izjavio je Josipović pojašnjavajući da je to “najvjerojatnije naslijeđe iz bivšeg političkog sistema – socijalizma”.
Hrvatskoj za opravak gospodarstva treba vanjska pomoć
Na pitanje jesu li problemi tako teški da bi možda zahtjevali program pomoći EU-a ili Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kazao je da “bi u Hrvatskoj volio vidjeti situaciju u kojoj bi se svi problemi rješavali odlukama vlade i parlamenta”. “Ali, naravno, pomoć bi bila dobrodošla”, dodao je i istaknuo da bi “u primjeni teških mjera morali misliti na stabilnost društva i poštenja u odnosima u društvu”.
“Nadam se da ne bi bili tretirani poput Grčke”, rekao je Josipović. Hrvatska je poput Grčke, koju su 2010. spasili EU i MMF u zamjenu za stroge mjere štednje i reforme državne administracije i ekonomije, opterećena skupim, prenapučenim javnim sektorom, manjkavom proračunskom disciplinom i slabom poslovnom konkurentnošću.
PROČITAJTE JOŠ
Financial Times podsjeća da je od 2008. hrvatsko gospodarstvo zabilježilo pad od skoro 13 posto te da nezaposlenost, prema podacima iz rujna, iznosi 17,7 posto. Javni dug raste i dosegao je 67 posto BDP-a, više nego dvostruko u odnosu na 2008. Bilo koji program EU-a i MMF-a za Hrvatsku razlikovao bi se od onog za Grčku, Irsku, Portugal ili Cipar, koje su zemlje eurozone.
Ekonomisti su jednoglasni da će Hrvatska, ukoliko bude zatražila međunarodnu pomoć, najvjerojatnije pričekati do iza sljedećih parlamentarnih izbora za oko godinu dana. S jednim pogledom uperenim upravo na sljedeće izbore, premijer Zoran Milanović iz redova socijaldemokrata, poput predsjednika Josipovića, u rujnu je obećao da će izbjegavati društveno bolne poteze, poput masovnijeg otpuštanja iz javnog sektora, u korist “sporijeg, ali manje traumatičnog reformskog puta”.
