Bolnički hitni prijemi pucaju po šavovima, interes za specijalizacije gotovo nestao: "Moramo nešto poduzeti"

Sjednica na temu "Organizacija i reforma sustava hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj" sazvana je na inicijativu Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), a na njoj su predstavljeni i prijedlozi koje su izradili Ministarstvo zdravstva te HUBOL i partnerske organizacije, radi definiranja konkretnih i provedivih rješenja.

Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit upozorila je na pad interesa za specijalizaciju iz hitne medicine i osipanje kadrova, što dovodi u opasnost opstanak cijelog sustava hitne medicine u bolničkom sustavu. Dodatan problem vidi i u nepostojanju "filtera" ulaska pacijenata u objedinjene hitne bolničke prijeme, koji dodatno opterećuju taj potkapacitirani sustav zdravstvene medicine.

Šmit je kazala da smjer razvoja hitne medicine u Hrvatskoj u ovom trenutku nije dobar te su zato dali svoje prijedloge za unapređenje sustava i približavanje specijalizacije iz hitne medicine mladim liječnicima.

Šmit: Zalažemo se za kraći radni tjedan, beneficirani staž i veće koeficijente

Zalažu se za skraćenje radnog tjedna na 32 sata umjesto postojećih 40, beneficirani radni staž te podizanje koeficijenata. Tako bi, primjerice, vozač u sustavu hitne medicine imao 15 posto veći koeficijent od onoga koji sada ima, medicinska sestra 20 posto veći, specijalizirana medicinska sestra 25 posto veći, liječnik na specijalizaciji iz hitne medicine 20 posto veći, a specijalist hitne medicine 25 posto veći koeficijent.

Također, žele da se radi na mogućnosti profesionalne tranzicije za one djelatnike koji s 50 i više godina više ne mogu raditi u hitnoj medicini.

Hrstić: Reforma hitne službe mora biti provediva

"Moramo poduzeti nešto kako bi se reorganizirala hitna služba jer je njezina reforma započela još 2009.", rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

I ona je upozorila da je de facto nestao interes za specijalizaciju iz hitne medicine, što se vidi i ove godine u broju raspisanih specijalizacija za hitnu i primarnu zdravstvenu zaštitu.

"Interes liječnika je izrazito minimalan, što ne smijemo dozvoliti i sigurno je jedan od dokaza zašto nešto moramo napraviti", poručila je.

Navela je da će Ministarstvo u e-savjetovanje uputiti prijedlog reforme hitne medicinske službe koja, među ostalim, obuhvaća racionalizaciju medicinsko-prijavne dojavne službe, bolju reorganizaciju mreže timova i dostupnosti, posebna dežurstva i primarnu skrb na razini pedijatrije i obiteljske medicine, bolje radne uvjete i zaštitu zaposlenika te privlačenje i zadržavanje kadra.

"Cilj je da taj dokument sutra bude provediv i da ne bude 'mrtvo slovo na papiru'", rekla je Hrstić.

U hitnoj službi i sanitetskom prijevozu radi 5002 djelatnika

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević iznijela je podatak da u sustavu hitne službe i sanitetskog prijevoza na današnji dan radi 5002 djelatnika.

Navela je i da Hrvatska ima 163 doktora specijalista hitne medicine, dok je 89 doktora na specijalizaciji iz tog područja. Također, imamo 396 magistara sestrinstva koji su završili jednogodišnje specijalističko usavršavanje iz hitne medicine.

Kekin: Treba hitno ulagati u primarnu zdravstvenu zaštitu

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin (Možemo!) upozorila je na zanemarenost i zapuštenost primarne zdravstvene zaštite, u kojoj više od polovice liječnika čine oni bez specijalizacije, koji su tek završili fakultet i nemaju iskustva. Istodobno su preostali liječnici koji rade u tom sustavu preopterećeni.

Smatra da se, ako se želi riješiti problem opterećenosti bolničkih liječnika, izvanbolničke hitne medicine i hitnih prijema, mora brzo i u velikoj mjeri ulagati u primarnu zdravstvenu zaštitu kako bi mladi liječnici ondje dolazili raditi.

Luetić podržao reorganizaciju, liječnici upozorili na nejednaku skrb

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić također je pozdravio reorganizaciju sustava hitne pomoći, založivši se za privlačenje mladih liječnika kroz skraćivanje radnog tjedna, dodatke na plaću i slične mjere.

Tijekom rasprave, u kojoj su sudjelovali predstavnici liječničkih udruga i sindikata, upozoreno je na probleme devastirane obiteljske medicine i činjenicu da zdravstvena skrb nije jednako dostupna na razini cijele države.

Sudionici su se također založili za donošenje zakona o hitnoj medicini.