Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore bio je gost N1 Studija uživo kod naše Sandre Križanec s kojom je razgovarao o padu cijena žitarica i novom ministru poljoprivrede Josipu Dabri.
“Ono što nas najviše ne veseli je pad cijene žitarica, prvenstveno pšenice, a na nju su vezane sve ostale tako da smo prije mjesec dana imali nekakav raspon, nadali se da bi možda moglo biti bolje nego što je to bilo prošlu godinu. Kako se žetva približavala i kako se krenulo s ječmom, cijene su počele padati i što je zanimljivo, one ako padnu na burzama u Europi, tada padaju i ovdje. Primjer, kada je bilo 270 eura na francuskoj burzi Matifu, tada je bila 190 eura pšenica u Hrvatskoj. Nažalost ona je danas na Matifu 230, a ovdje kod nas je oko 170, 175 eura. Dakle, došli smo na istu poziciju kao i godinu dana prije što nikako nije dobro za ratare”, izjavio je Brlošić.
Dodao je i kako smatra kako je uvoz ukrajinskog žita imao utjecaj na cijenu koja i do 40 posto niža nego li prije dolaska ukrajinskog žita.
Pojasnio je i kako su hrvatski poljoprivrednici dvojako kažnjeni smanjenjem cijena. “Prvo, pale su cijene na domaćem tržištu jer se uvoze velike količine smrznutog tijesta. Drugo, naši su najveći kupci bili Talijani koji su relativno dobro i plaćali. S obzirom da su se i oni snabdjeli ukrajinskom pšenicom, dakle manja je potražnja i cijena je manja”, rekao je.
Dodao je i kako će ove godine hrvatski poljoprivrednici bilježiti gubitak: “Pitanje je koliko će poljoprivrednika htjeti zasijati pšenicu na jesen s obzirom na prošlogodišnju lošu žetvu i cijenu. Ove godine je 30 tisuća hektara manje zasijano pšenicom.”
“Bilo dobro i da država trebala otkupiti određene količine zaliha”
Komentirajući potencijalne gubitke koji će pretrpjeti hrvatski poljoprivrednici Brlošić je istaknuo kako bi država trebala otkupiti veće zalihe žitarica po uzoru na druge zemlje. “Primjer imamo u Sloveniji koja je prošle godine platila značajno višu cijenu svojih proizvođača nego što je to bilo na okolnom tržištu. Time bi se pomoglo malim poljoprivrednim gospodarstvima a vjerovatno bi se cijena digla”, dodao je Brlošić.
Brlošić se osvrnuo i na programske smjernice zajedničke europske poljoprivredne politike i nezadovoljstva europskih poljoprivrednika. “Ne mogu poljoprivrednici biti zadovoljni gdje se omotnica smanjuje. Naša mineralna gnojiva, zaštitna sredstva, sjemena, strojevi, mehanizacija je otišla značajno gore. Omotnica za novo programsko razdoblje 2023. – 2027. se umanjila za nekih pet do dvadeset posto. U takvim uvjetima, uopće se gubi smisao zajedničke poljoprivredne politike… Ono što nam se stavlja na teret to je dodatna administracija, to su zelene politike koje nam kažu da četiri posto zemljišta ne možemo obrađivati, ne možemo imati kulturu, moramo je ostaviti na odmoru. To znači da se u Hrvatskoj na godišnjoj razini ne posije 40 000 hektara zemlje zbog zelenih politika”, izjavio je Brlošić ocijenivši kako su zelene politike u Europskoj Uniji ušle u slijepu ulicu iz koje se ne nazire izlaz.
Očekivanja od novog minstra
Brlošić je komentirao novog Ministra poljoprivrede Josipa Dabru za kojeg procjenjuje da bi mogao biti dobar ministar.
“Ja bih rekao da bi možda mogao biti dobar ministar jer razmišlja kako mi na selu kažemo “seljački”. Njegovi su odgovori da gotovo svaki seljak razumije što se radi. Nama u ovom trenutku i treba ministar koji je i potpresjednik Vlade. Vjerojatno je njegov utjecaj jači. Dakle, ovdje se mora jedan zaokret napraviti, ovdje se moraju upumpati dodatna financijska sredstva u poljoprivredu. U protivnom, niti će biti dobro za ministra, niti dobro za nas, niti dobro za Hrvatsku” zaključio je Brlošić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare