Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2019. oporbeni zastupnici u četvrtak su ocijenili suhoparnim i statističkim izvješćem koje premalo govori o pravim problemima u državnom odvjetništvu.

Peđa Grbin (Klub SDP-a) rekao je da ne može podržati izvješće, ali ne zbog rada državnih odvjetništava nego zbog toga što glavna državna odvjetnica nije ukazala na probleme u njihovom funkcioniranju – materijalne, financijske i kadrovske.

Naglasio je kako je nužno osigurati primjerenije uvjete za rad umjesto da glavna državna odvjetnica čita statističke podatke.

Upozorio je kako se Državno odvjetništvo suočava s problemom gubitka povjerenja koje je, rekao je, narušeno postupkom izbora Glavne državne odvjetnice, kao i vjerodostojnost institucije u kojoj zaposlenici rade za premalu plaću vrlo težak i odgovoran posao.

PROČITAJTE JOŠ

Hrvoj Šipek: Prerano je govoriti je li nastupila zastara kod poslijeratne obnove

Vijesti

21. sij 2021 0

Vijesti

21. sij 2021 0

I Nikola Grmoja  (Klub Mosta) upozorio je kako se za posao borbe protiv korupcije dobiva tek nešto više od prosječne plaće. Ocijenio je kako učestalo nezakonito postupanje zagušuje pravni sustav u cijelosti, a da se ratnim profiterima očito može samo “staviti soli na rep” i postaju moralne vertikale društva.

Dalija Orešković (Klub Centar, Glas) ustvrdila je da izvještaj čine suhoparni statistički podaci “jer je tako htjela politika”, kako se ne bi zadiralo u srž problema. Ocijenila je da glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek nije dorasla dužnosti koju obnaša te da je u mandatu “vrlo loše startala”.

Državnom odvjetništvu se ne vjeruje, a borba protiv korupcije je marginalizirana, ocijenila je Orešković.

Orešković smatra da ne postoji volja za borbu protiv sustavne korupcije, a za stanje u Hrvatskoj u kojoj su institucije slabe i zapuštene najodgovornijim drži HDZ.

Jedini izlaz je izgradnja snažnih i neovisnih institucija, drži Orešković.

Karolina Vidović Krišto (nezavisna) smatra kako je izvješće “bahato i ignorantsko” prema zastupnicima, građanima i zdravom razumu. Ustvrdila je kako je DORH ključna institucija zbog čega je Hrvatska na dnu zbog korupcije, jer je dužno reagirati na protuzakonite radnje.

U Hrvatskoj je vladavina prava suspendirana i za to je odgovoran DORH , ocijenila je Krišto.

Miro Bulj (Most) smatra kako je utjecaj politike na pravosuđe ogroman te da je to ključan problem za razvoj  zemlje i izostanak investicija, a također i Anka Mrak Taritaš (Glas) koja stanje u pravosuđu smatra neodrživim zbog, kako je rekla, utjecaja politike i političkih moćnika koji zaustavljaju pravosudne postupke.

Marija Jelkovac (HDZ) izvješće smatra vrlo dobrim te je navela da statistički pokazatelji govore o učinkovitosti DORH-a, a da je potrebno poraditi na poboljšanju percepcije.

Dragana Jeckov (SDSS) založila se za procesuiranje ratnih zločina bez obzira tko ih je počinio, a upozorila je i na pad broja zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u pravosuđu.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek istaknula je kako DORH ne otkriva kaznena djela i ne provodi opći nadzor, nego djeluje na temelju saznanja.

Dodala je kako se na krivom shvaćaju uloge DORH-a stvara pogrešna slika o njegovom radu te podsjetila kako je Europska komisija pohvalila rad DORH-a i USKOK.

Ustvrdila je kako se na nju ne može činiti politički pritisak te da je svoj posao uvijek obavljala savjesno i odgovorno.

Što se tiče bivšeg glavnog državnog odvjetnika, rekla je kako njemu nije stavljena na teret zloporaba položaja te da članstvo u udruzi slobodnih zidara nije zakonom zabranjeno, ali da je upitno je li u skladu s etičkim kodeksom Državnog odvjetništva.