Zaštićeni proizvodi garancija su kvalitete, postižu bolju cijenu i prepoznatljivosti na tržištu. Hrvatska je prije nekoliko dana na listu zaštićenih proizvoda uvrstila i Dalmatinsku pancetu i Dalmatinsku pečenicu, što je 31 naš zaštićeni autohtoni proizvod, čime smo se svrstali među vodeće zemlje EU koje štite svoje tradicionalne proizvode.

Krajem prošle godine čak 6 hrvatskih proizvoda – Dalmatinski pršut, Baranjski kulen, Dingač, Drniški pršut, Lički krumpir, Neretvanska mandarina su se našli i na listi 100 europskih proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom koji se mogu izvoziti, na ogromno tržište Kine. Naši proizvodi koji se mogu izvoziti u Kinu, tako su se našli u društvu svjetski poznatih brendova poput šampanjca, feta sira, irskog whiskya, ouzo-a, porta, parmskog pršuta,  mozzarelle.

Većina hrvatskih zaštićenih proizvoda danas ima ograničeni tržišni potencijal – iIi su nepoznati na globalnom tržištu ili su količine koje se proizvode toliko male da nemamo dovoljno niti za našu potrošnju, a kamo li da se probijemo na zahtjevna vanjska tržišta. Upravo je zaštita autohtonih proizvoda na razini EU tema naše nove emisije Zemlja za nas koja je na programu u nedjelju 28. veljače u 12 sati na N1 televiziji. Posjetili smo Istru čiji su proizvođači pioniri u zaštiti i imaju brojne zaštićene proizvode.

U novom 11. izdanju poznatog časopisa Flos Olei uvrštena su 73 maslinova ulja iz RH od kojih je 71 iz Istre, a dva iz Dalmacije. Veći broj istarskih maslinara postigao je bolje rezultate u odnosu na prethodnu godinu, a uvrštenjem istarskih maslinara u novo izdanje ove prestižne publikacije Istru šesti puta zaredom krasi titulom najkvalitetnije svjetske regije za ekstra djevičanska maslinova ulja. O uspjehu istarskih maslinara razgovarali smo sa Karminom Beletić, vlasnik uljare AL TORCIO iz Novigrada i Katjom Gašparin, upraviteljicom poljoprivredne zadruge Maslinari Istre.

Istarski pršutari svoj su pršut zaštitili tako da jamče da je sirovina, odnosno svinjski butovi isključivo iz Hrvatske i po tome se razlikuju od drugih.  Danijel Sirotić, proizvođač pršuta i mesar iz Višnjana već dvadesetak godina ima mesnicu, a odlučio se na novi korak – prije 2 godine je uredio i otvorio pršutanu. Najmlađoj pršutani u Istri dao je ime Daniele, odmah od početka odlučio se za proizvodnju istarskog pršuta sa zaštićenom europskom oznakom izvornosti. Proizvodi 500 pršuta godišnje, ali i druge tradicijske proizvode od sušenog svinjskog mesa: ombolo, pancetu i kobasice.

Zaštita vina na razni EU odvija se na drugačiji način neko što je to kod prehrambenih proizvoda, a zaštita istarskog Terana  godinama je osporavana od susjedne Slovenije. Kako smo postigli uspjeh u sudskom sporu sa Slovenijom i koji su daljnji planovi istarski vinara otkrio nam je poznati istarski vinar Ivica Matošević u svojoj vinariji u mjestu Krunčići.

Europskim oznakama kvalitete, odnosno zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta označeni su proizvodi čiji je naziv, kao takav, zaštićen u cijeloj EU. Proizvode se u skladu s propisanim specifikacijama koje su izradili sami proizvođači te u njima definirali način njegove proizvodnje. Dok potrošači u EU te oznake razlikuju u Hrvatskoj još postoji dosta nerazumijevanja oko njih. Blanka Sinčić Pulić stručnjakinja za zaštitu proizvoda iz Istarske županije ispričala nam je kako se provodi procedura zaštite u Hrvatskoj, a onda i u EU te kako su Istrijani postali pioniri i najdalje otišli u zaštiti autohtonih proizvoda što im je kroz godine donijelo i bolju tržišnu poziciju.

Emisiju „Zemlja za nas“ gledajte na N1 televiziji u nedjelju 28. veljače u 12 sati. Reprize su na rasporedu u nedjelju u 19:15 sati i u subotu 6. ožujka u 17:15 sati.

Pratite i naš YouTube kanal gdje uvijek možete pogledati sve epizode koje ste propustili.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.