U EU-u je 2023. bilo 362.400 profesionalnih vatrogasaca, što je predstavljalo 0.18 posto ukupne zaposlenosti u Uniji. U odnosu na 2022. broj vatrogasaca se povećao i to za tri tisuće.
Među 21 državom EU-a za koje su dostupni podaci, najveći udio vatrogasaca u ukupnoj zaposlenosti zabilježen je u Hrvatskoj.
S 0.49 posto vatrogasaca u ukupnom broju zaposlenih, a slijede Estonija i Grčka (obje po 0,39%). Najniži udio zabilježen je u Nizozemskoj (0,05 posto), Finskoj, Sloveniji i Švedskoj (obje po 0,13 posto).
Na razini EU vatrogasci u dobi od 30 do 49 godina činili su 61% svih vatrogasaca. Među njima su najveće podskupine bili oni od 40 do 44 godine (65 600 vatrogasaca), a zatim oni od 35 do 39 godina kojih je bilo 59 tisuća.
Vlade EU potrošile su 37,8 milijardi eura zaštitu od požara u 2022.
U 2022. godini rashodi čitave Unije za „usluge zaštite od požara” u 27 zemalja EU-a iznosili su 37,8 milijardi eura, što je za 7.8 posto više u odnosu na godinu ranije.
Udio ukupnih rashoda namijenjen zaštiti od požara bio je 0.5 posto.
Kao što je vidljivo na Eurostatovoj infografici, komparativno najviše svoje vatrogasce plaća Rumunjska, nakon čega slijede Češka, Estonija, Litva, Njemačka, Grčka.
Tek nakon njih s 0.5, koliko je prosjek EU-a, slijede Finska, Nizozemska, Francuska, Poljska, Norveška, Luksemburg i Bugarska.
Ispod prosjeka Europske unije, s 0.4 posto udjela državnih davanja u vatrogasnu zaštitu, nalaze se Cipar, Irska, Italija, Belgija, Švedska, Hrvatska, Slovačka, Mađarska i Latvija.
U 2022. Danska je izvijestila o najnižem udjelu rashoda za usluge zaštite od požara, od 0,1% ukupnih rashoda opće države, a slijede je Malta, Slovenija, Portugal i Austrija sa po 0,3%.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!