Jakovina o docentu Banožiću: Kvaliteta se može zamračiti partijskom knjižicom. To je pogubno

Vijesti 08. ruj 202310:09 1 komentar
Screenshot

Povjesničar Tvrtko Jakovina gostovao je u Novom danu, gdje je iznio svoje mišljenje o situaciji u Ukrajini, ali i akademskom napredovanju ministra Marija Banožića.

Što s Ukrajinom ako republikanci dođu na vlast u SAD-u?

Jakovina je prokomentirao događaje u SAD-u, gdje, kako je rekao gost N1, neki republikanski kandidati, pa i bivši predsjednik Donald Trump, prema anketama stoje bolje od njegova nasljednika u Bijeloj kući Joea Bidena. Jakova smatra da takav rasplet događaja ne ide na ruku Ukrajini, budući da republikanci nisu skloni slanju velike pomoći Ukrajini, koja joj je neophodna u ratu protiv Rusije.

“Prolaz vremena prije svega ne odgovara Ukrajini. Trump je govorio da bi on za 24 sata mogao riješiti sukob u Ukrajini, a to stvara jednu atmosferu užurbanosti gdje se želi stvoriti neki rezultat. To stvara nervozu, što će vjerojatno rezultirati većim žrtvama”, kazao je Jakovina, dodajući da je takvo stanje “beskrajno nepošteno za Ukrajinu”.

Također je istaknuo da se na nedavnom sastanku nesvrstanih zemalja u Bakuu nije spomenulo pitanje rata u Ukrajini, što sugerira da Zapad nije uspio nametnuti to pitanje kao prioritet u globalnoj politici. “Svijet se počinje na drugačiji način naginjati prema Kini, Rusiji, Turskoj, koje imaju sve veći utjecaj na područjima gdje na taj način nisu bile prisutne”, smatra gošća N1 televizije.

Kada bi mogao završiti rat?

Govoreći o budućnosti Ukrajine, Jakovina je istaknuo važnost narednih mjeseci za postizanje konkretnih rezultata na ukrajinskom frontu. Upozorio je da Ukrajina mora donijeti rezultate kako bi zadržala interes među ljudima, u suprotnom će svijet početi sumnjati u učinkovitost njihovih napora.

“Ipak, čini mi se da ćemo za godinu dana moći voditi sličan razgovor, a to je najteže za Ukrajinu. Mi smo ušli u novu fazu svjetske povijesti. Ovdje možda mjerimo već prve godine nove ere u kojoj živimo. Ne znamo što će ispasti od toga, ali Ukrajina će vjerojatno biti njegov početak”, smatra Jakovina.

O akademskom napredovanju ministra Banožića

Osvrnuo se i na Marija Banožića, koji u vrijeme ministarskog mandata pokušava napredovati do statusa izvanrednog profesora na fakultetu. Jakovina je izrazio zabrinutost zbog širenja visokog obrazovanja koje često ne dovodi do odgovarajućih rezultata. Napomenuo je da mnogi ljudi s visokim obrazovanjem ne rade poslove koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama, a neki dobivaju diplome koje ne pružaju stvarna znanja.

“Dogodila se ogromna ekspanzija visokog obrazovanja, a nije postigla rezultate kakve je trebala imati. Devedesetih godina imali smo oko tri posto bankovnih činovnika s visokom školskom spremom, danas ih imate više od 30 posto. To nije posao za koji je možda ta kvalifikacija potrebna i ljudi koji su obrazovani ne rade posao svojih kvalifikacija, ili dobivaju, citirat ću britanskog ministra, ‘Micky Mouse diplome’ sa sveučilišta koja im ne daju adekvatna znanja”, kazao je Jakovina, dodajući da mi “u sustavu imamo ogroman broj ljudi koji po našim najjednostavnijim i najtradicionalnijim zakonima ne zadovoljavaju uvjete”.

Na konstataciju voditeljice da život ipak napravi selekciju i da se kvalitetu ne može odglumiti, Jakovina je naglasio da društvo općenito treba smanjiti utjecaj partijske pripadnosti i više se usmjeriti na kvalitetu i stručnost u različitim sektorima.

“Kvaliteta se može zamračiti partijskom knjižicom. Život ponegdje napravi selekciju, ali u društvima koja mogu imati as, a as je partijska iskaznica, funkcija ili veza, u tim društvima je to pogubno. Mi dolazimo iz zemlje koja ima dramatičan pad broja stanovnika, koji će imati ogromne udare na penzione i sve druge sustave, nama jedino mogu kvalitetna znanja i stručnjaci biti od koristi”, kazao je, dodajući da bi situacija bila još pogubnija kada bismo ušli u dubinu, kao što je to bilo u slučaju s ministrom Banožićem.

“Možda bi trebalo vidjeti kakva je kvaliteta onoga koji su procjenjivali docenta Banožića. Možda njihova kvaliteta nije puno bolja nego što je to od jednog ministra”, dodao je.

Sporno mu je i što Banožić stigne obavljati druge poslove uz važnu funkciju u hrvatskoj Vladi. Na upit provjerava li netko obavlja li svoje obaveze na fakultetu u skladu s propisima, Jakovina je kazao: “Stavljate me u tešku poziciju, možda sam sebi mogu nauditi na ovaj način. Međutim, rekao bih da se mnoge stvari provjeravaju upravo na način na koji se zakon poštuje u ovoj zemlji.”

Kako Banožić stigne sve?

“Zamislite kad je netko ministar, trebao bi reći da tri dana u tjednu ne može biti ministar da bi radio na drugom poslu. Mislim da se to teško može napraviti. O tome je riječ, dan traje 24 sata. Ne možete predavati studentima u dva sata ujutro, ako vi slučajno uopće ne morate spavati. Čak i da ne spavate za vrijeme svog mandata, to su dva posla. Ta dva posla ne možete kvalitetno raditi jedan i drugi”, smatra Jakovina.

Zanimljiva mu je i potreba dužnosnika u Vladi i Saboru da imaju titule doktora znanosti i slično.

“Vi ste izabrali biti na čelu nekog sistema i biti na najvišoj funkciji u državi, koja je objektivno jedna, a doktora znanosti ima jako puno. Zbog toga je pomalo fascinantna ta opsesija koju smo imali da smo oca domovine trebali zvati doktor Franjo Tuđman. Također, i predsjednike Vlade zvali smo po magistarskim funkcijama, a predsjednik Vlade je puno više od magistra. Mi imamo taj jedan kult, koji nije baš najsretniji”, kazuje.

Zaključno, Jakovina je za N1 naglasio važnost kvalitete i stručnosti u društvima koja se suočavaju s demografskim izazovima te je upozorio na potrebu za transparentnošću i meritokracijom u visokom obrazovanju.

“Akademski status nije mjesto na fakultetu, to bi trebalo biti znanje koje stoji iza te titule. Ona skripta docenta Banožića trebala je biti bolja nego njegov mandat, to je trebao biti sadržaj, a ne da on dobije titulu kojom se može potpisivati. Titula je manje važna jer vas poslije mjere vaši parnjaci po tome što ste postigli”, govori.

“Mi smo imali prolifelaciju sveučilišta i visokoobrazovnih ljudi. Na mnogim privatnim i javnim fakultetima studenti ne da dobiju pitanja nego dobiju i odgovore i pitanja. Formalno puhanje broja visokoškolskih studenata neće nam donijeti puno, mi moramo unijeti kvalitetu, ali ona mora biti po meritokraciji i po nekakvim strožim pravilima. Partijska knjižica je zato pogubna. Mi smo toga uvijek imali, ali trebamo to svesti na minimum ili barem zadržati zdravorazumsku razinu svega toga”, zaključila je gošća N1 televizije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare