Dio javnosti proteklih dana uznemirili su plakati ružnog sadržaja na temu mentalnih bolesti s pravopisnim greškama. Ubrzo se otkrilo da se radi o kampoanji UNICEF-a kojim su htjeli srušiti predrasude o mentalnom zdravlju djece. Ispričali su se i povukli plakate, a slučaj je još jednom pokazao da se kod ovako osjetljivih pitanja uvijek treba konzultirati struka.
“Ma šta će dječici psiholog”, “Samo slabiči dobiju depresiju”, “Djeca nemaju razloga imati psihićke probleme”, “Ma kakava depresija s ćetrnajst” – Ovim porukama u UNICEF-u su mislili prvo šokirati javnost pa nakon par dana objasniti da se radi o mitovima i predrasudama koje žele srušiti.
Iz Unicefa ne žele medijski istupati
Nakon reakcije dijela javnosti, plakate su uklonili i ispričali se. Ali u medijima ne žele istupati.
VEZANE VIJESTI
“U ovom trenutku procjenjujemo da bi naše dodatno istupanje u medijima pozornost javnosti dalje usmjerilo prema raspravi o spomenutim plakatima, što ne smatramo konstruktivnim”, poručili su iz Unicefa.
Kampanja je doslovce zapalila društvene mreže. Kometara i pozitivnih i negativnih. S komunikacijske strane, kažu stručnjaci, tzv. tizer šok kampanja to je i imala za cilj.
“Negativna emocija uvijek ima veći odjek nego pozitivna i mislim da im je to bio cilj pa su trebali tu kampanju ispratiti do kraja, i reći – OK, mi smo Unicef, mi se borimo protiv toga i sada kada imamo vašu pažnju, kada svi pričamo o tome sada idemo pričati kako to prevenirati”, smatra komunikacijski stručnjak Petar Tanta.
“Kod osjetljivih tema treba prepoznati granicu”
Međutim, kod ovako osjetljivih tema, trebalo je ipak prepoznati granicu, kaže zdravstvena struka.
“Nažalost poruka je povezala ozbiljno medicinsko stanje i slabost – to se sugeriralo. Od toga se treba ograditi. Depresija je ozbiljan poremećaj i treba ga se razumijevati u smislu medicine i onda liječiti”, ističe voditelj Integrativnog centra za mentalno zdravlje Igor Salopek.
Struka ima i veliki prigovor da ih nitko nije kontaktirao oko ovako važnih pitanja. Riječ je o ozbiljnim stanjima i dijagnozama, unatoč tome što su namjere sigurno bile plemenite.
“Nama psihijatrima je bilo toliko odiozno kad smo vidjeli, ja uopće nisma primjetila te pravopisne greške, samo poruke koje su me šokirale. Nije to bilo najsretnije, nije nikako”, kaže ravnateljica Psihijatrijske klinike Vrapče Petrana Brečić.
“Mentalno zdravlje vrlo i procesi oko njega vrlo krhki”
Stoga stručnjaci upozoravaju, mentalno zdravlje kao i procesi oko njega vrlo su krhki, ne treba ih shvatiti olako.
“Nadamo se da će pomoći da shvatimo koliko su to složeni procesi, koliko su borbe protiv stigmatizacije složene i koliko je važno konzultirati struku kada se ide u ovakve nekakve kampanje”, smatra Brečić.
“Najučinkovitijima su se pokazale kampanje gdje stvarne osobe, pogotovo ako su javne progovaraju o problemima depresije i time pokazuju da je to stvar koja se može dogoditi svakome”, ističe pak Salopek.
Otprilike 25 posto populacije doživi neku vrstu poremećaja iz velikog psihijatrijskog spektra, od toga 7 posto boluje od depresije. Prema podacima UNICEF-a 44 tisuće djece ima problema s mentalnim zdravljem. Njima treba pomoći stručno i efikasno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!