Saborska zastupnica Jelena Miloš (Možemo!) gostovala je u Pressingu N1 televizije. Dugo je godina bila aktivistica u različitim nevladinim organizacijama i bavila se pitanjima kao što su radnička prava, sindikalno organiziranje i prava žena.
Profesorica je francuskog jezika i prevoditeljica s engleskog. Od rujna prošle godine je saborska zastupnica, zamijenila je na toj poziciji Vilija Matulu. A upravo na to se u samom početku osvrnula.
“Kao i za svaki drugi posao, potreban je proces prilagodbe. No, ono što sam shvatila, i prije sam se bavila aktivizmom za javna dobra i ljudska prava pa je Sabor za mene produžetak tog rada. Tako mu i pristupam jer politika je borba za javno dobro, odnosno, tako je shvaćam i tako je shvaća platforma Možemo. I dalje zagovaram politike kao i prije, koje se tiču polja socijalne skrbe, zaštite radničkih prava i šireg pitanja javnih dobara”, kazala je Miloš pa nastavila:
“Ono čime nisam zadovoljna, naš Klub imao je niz prijedloga kako bi se taj resor unaprijedio. Svi su čuli priču o roditeljima njegovateljima i mi smo još prije godinu dana tražili naknadu za one kojima premine dijete. Nije nam bitno tko predlaže konkretne stvari i ispunjava ih, bitno nam je da se to dogodi.”
Zastupnica je u Gradskoj skupštini Zagreba, gdje je dio većine, a u Saboru je dio opozicije. Svakako, te se dvije uloge bitno razlikuju.
“Bitno je biti konzistentan oko vlastitih vrijednosti i vlastitih programa, što mi u zagrebačkoj Skupštini radimo, bez obzira na kritike i pritisak. Konzistentno provodimo program i na to sam ponosna. A u Saboru mi se ponekad čini da neke prijedloge ne prihvaćaju jer dolaze iz redova oporbe”, istaknula je Miloš pa se osvrnula na kritike da nije iz iste stranke kao Matula, koji je iz Možemo, a ona iz Zagreb je naš:
“Možemo je nacionalna stranka, nastala kroz aktivizam različitih lokalnih grupa, ne samo u Zagrebu nego i Dubrovniku, Istri… Dakle, mogu biti članica dvije stranke jer Zagreb je naš je strateški partner Možemo i radimo na objedinjenju kako bismo bili u jednoj stranci.”
Opisuje se kao feministkinja pa komentira što su za nju najveći problemi žena u Hrvatskoj danas, od manjih plaća, nasilja, pokušaja ukidanja nekih stečenih prava…
“Feminizam je prije bio čista borba za rodnu ravnopravnost i jednakost žena, ali mislim da smo od toga kao društvo daleko napredovali. U Hrvatskoj, naravno, pitanja rodne ravnopravnosti imaju više dimenzija. Od samog obrazovanja, gdje se učenici usmjeravaju na tipično ženska ili muška zanimanja, posla gdje su žene slabije plaćene… I ne samo to, trudnice imaju problem da im se ne produžuju ugovori i pokušali smo tome doskočiti tako da im se kroz Zakon o radu automatski produže ugovori. Međutim, taj prijedlog nije prošao”, rekla je Miloš pa detaljnije objasnila:
“Kad već nije uspio taj, imali smo prijedlog da se tijekom rodiljnog dopusta osigura puna naknada, ali zasad ni to nije prihvaćeno. Očekujemo da će Vlada, kad već nije prihvatila ova dva prijedloga, ponuditi neke svoje.”
U vrijeme premijera Zorana Milanovića upozoravala je da su školski udžbenici puni seksizma. Kakvo je stanje za vrijeme premijera Andreja Plenkovića?
“Moram reći da sam se bavila tom temom prije nekoliko godina i tada smo zaista primijetili da su puni rodnih stereotipa i seksizma. Za mene je ključno da se takva pitanja trebaju rješavati i kroz sustav Ministarstva obrazovanja, no ono što je važnije jest da se seksizam i rodni stereotipi rješavaju kroz građanski odgoj, što smo uveli u osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj”, pojasnila je zastupnica Možemo.
Dojam je da u Hrvatskoj jača konzervativna strana, od Hoda za život, političkih stranaka, klečanja u centru Zagreba… pa se ponovno otvara tema pobačaja.
“Oko toga smo bili dovoljno jasni u svom programu. Mislim da pitanje pobačaja više ne može galvanizirati javnost. Primjerice, Povorka ponosa je prošla vrlo dobro, uz mnogo podrške. Zato bih ipak gledala pozitivno na stvari. S druge strane, stranke koje tim temama žele okupiti birače su glasna manjina”, stav je Jelene Miloš.
Spomenula je da se tijekom Povorke ponosa mogao čuti govor mržnje usmjeren prema transrodnim osobama, koje su nova meta. Kakav je njihov položaj u Hrvatskoj, što je pokazao slučaj Zambija i vijećnika Noaha Kraljevića?
“Već smo o tome govorili više puta u javnosti i više puta osudili govor mržnje. Ono što se u slučaju Zambija događalo jest da su neke političke stranke s desnog spektra na tuđoj nesreći išle skupljati političke bodove. A zašto sam optimistična? Kad pogledate reakciju javnosti, građani su to osudili i nadam se da je to lekcija svima da budu odgovorniji u javnom prostoru. Mislim da je zadatak političara postavljati standard komunikacije i biti odgovorniji”, naglasila je Miloš.
Iako je optimistična, transrodne osobe nakon Povorke ponosa su dobile prijetnje smrću.
“Zabrinuta sam zbog toga i takav govor mržnje trebao bi biti najstrože sankcioniran. Ali, optimistična sam zbog stava većine hrvatskog društva, koje vidim kao tolerantno i otvoreno”, pojasnila je.
Stranke s desnog političkog spektra ne mijenjaju retoriku ni nakon oslobađajuće presude u Zambiji.
“Mislim da će izbori pokazati svoje i mislim da bi se trebali ispričati.”
Postoji i dio feminističkog pokreta koji se protivi ravnopravnosti trans osoba, smatraju to nastavkom muške dominacije…
“Ne slažem se s tim stavovima. Najveći dio feminističkog pokreta zalaže se za prava tih osoba, osim tog dijela s kojim se ne slažem.”
Feministica i rotacijska vijećnica Možemo iz prošlog saziva zagrebačke Skupštine Miljenka Ćurković podijelila je status bivše HDZ-ovke Ivone Milinović koja smatra da transpokret LGBT zajednici preuzima Povorke ponosa i uvjerava žene da nisu žene, tvrdi da su transosobe mrzitelji žena i ljudi općenito, da su zlostavljači djece jer se zauzimaju za njihovu kastraciju bez pristanka roditelja…
“Facebook prostor zna biti pun mržnje i vrlo negativnih i nesuvislih komentara. U ovom smislu mogu ponoviti samo što sam i prije. Zalažemo se za prava LGBT i transrodnih osoba, što smo pokazali u Saboru puno puta i uputili u proceduru paket zakona koji zahtijeva punu jednakost LGBT osoba.”
Hrvatska uskoro slavi deset godina od pristupanja Europskoj uniji, čemu se Miloš protivila u to vrijeme, no kako gleda danas?
“Kad sam tih godina govorila o pristupanju Uniji treba znati da je politički pejzaž izgledao drugačije nego danas. Glavna retorika i političko usmjerenje bilo je neoliberalno, što je u onoj krizi uključivalo niz mjera i poteza koje sam smatrala pogrešnima. Kad vidimo danas, možemo zaključiti da je i Europska unija shvatila da je to bilo pogrešno. Važan je politički smjer i danas sam njome zadovoljna. Jer, ona je garancija socijalnog napretka i socijalnih politika. Pitanje je kako će to izgledati nakon europskih izbora.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!