Tijekom posjeta predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsoli Hrvatskoj u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj održana je tribina s oko 200 srednjoškolaca i studenata na kojoj je predsjednica EU porlamenta razgovarala o svom političkom angažmanu, predstojećim europskim izborima te važnosti glasanja na njima. Tom prilikom mlade je upozorila da moraju odgovorno i aktivno sudjedlovati u političkom životu. "Ako vi nećete, drugo će donositi odluke umjesto vas, odluke koje utječu na vaš život", rekla je Metsoli. S obzirom na to da političari nerijetko vole reći da sve što rade, rade da bi budućim generacijama bilo bolje i lakše, nameće sepitanje zašto se tim istim mladima onemogućava da sa 16 godina sudjeluju na izborima, kako lokalnim i nacionalnim, tako i na izborima za Europski parlament.
Naravno, da je za ove sljedeće izbore za Europski parlament ili naš Sabor, koji se održavaju sljedeće, 2024. godine, kasno promjeniti Ustav i omogućiti mladima od 16 izlazak na izbore, ali upravo bi sljedeća, superizborna godina, mogla biti dobar trenutak u kojem bi o tako nečem trebalo početi razgovarati.
Rijetki znaju da brojne države imaju odredbe u kojima mladi mogu glasati. Tako mladi u Austriji mogu glasati na svim izborima već od 16 godina. I na Malti mladi od 16 mogu glasati na svim izborima. U Estoniji na lokalnim izborima u Škotskoj na svim škotskim izborima kao i Walesu u kojem mogu glasati na svim velškim izborima. U Njemačkoj mladi od 16 godina mogu glasati na izborima u nekim saveznim državama i pokrajinama, a toj zemlji raspravlja se i o mogućnosti da mladi od 16 glasaju i na saveznim izborima. Belgija je izlazak na izbore 16-godišnjacima već omogućila, a u Grčkoj opće biračko pravo počinje sa 17 godina. Rasprave o spuštanju dobne granice za izbore na 16 godina vode se u više europskih zemalja.
Podjeljena mišljenja
Mogućnost da i u Hrvatskoj na izbore, kako za Europski parlament, tako i domaće, spominjalo se u više navrata i u Hrvatskoj, ali je uvijek izazivala podijeljena mišljenja uz jako raširenu predrasudu da mlade ne zanima ništa te naravno i zamjerku da nemaju dovoljno znanja i iskustva ili da će, budući da su mladi, na izborima glasati za neku od radikalnih političkih opcija.
Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu za N1 kaže da već duže vrijeme Europska unija preporuča spuštanje dobne granice za glasanje na izborima za Europski parlament na 16 godina. Na primjeru Austrije opovrgava argumente da mladi nisu zainteresirani za politiku ili da će glasati za radikalne i ekstremističke opcije.
“Mi već imamo iskustava iz nama već susjedne države, Austrije, koja je 2007. godine spustila dobnu granicu na svim izborima i nakon toga su austrijski istraživači analizirali kakve su posljedice te odluke i došli su do zaključaka da tih negativnih utjecaja nema. Da kad mladima dodjelite ta prava, da se 16-godišnjaci i 17-godišnjaci ne razlikuju od recimo 23-godišnjaka po pitanju odaziva, zainteresiranosti, da ne glasaju u većoj mjeri za ekstremističke stranke tako da ti argumenti gledano u stvarnosti u empiriju u jednoj državi koja je to provela ne drže vodu”, kaže Šalaj.
No ističe, da unatoč tome, i zbog različitih razloga, najviše iz tog što političari ne vole dijeliti moć, oni ne žele uvesti još nekoga tko ima pravo glasa u političku igru te da većina država u svijetu, a među njima i Hrvatska za sada se nije odlučila spustiti tu dobnu granicu.
“Čini mi se da je glavni argument u prilog spuštanju dobne granice za glasovanje u tome da je to dodatna demokratizacija političkog sustava, međutim, sad imamo situaciju u kojoj je dio “demosa”, građana, isključen od prava na sudjelovanje po arbitrarnim kriterijima”, kaže Šalaj.
“Ta tema nije na dnevnom redu političkih stranaka”
Što se Hrvatske tiče, kaže da je očito da za iduću super izbornu godinu neće biti moguće spustiti dobnu granicu za glasanje, jer to bi pretpostavljalo ustavnu promjenu te dodaje da u našoj politici ne postoji koncezus o toj temi. “Dapače, to i nije tema koja je na dnevnom redu političkih stranaka”, naglašava.
Na pitanje bi li spuštanje dobne granice za glasanja bilo moguće provesti na za sljedeće lokalne izbore, Šalaj kaže da u Gong planira zagovarati tu opciju da se to spusti bilo odjednom za sve vrste izbora kao u Asutriji ili samo za lokalne izbore kako je to u Njemačkoj.
“Dakle to je nešto čemu bi naravno iz perspektive razvoja demokracije trebalo razmišljati, ali ono što također nije prisutno u Hrvatskoj za razliku od nekih drugih država, nema snažnog pritiska mladih. Jedan od aktera koji bi to trebali promovirati su udruge mladih, a za sada je to jako slabo”.
A je li razlog slabog zanimanja mladih za akciju po tom pitanju i taj što u većini političkih stranaka dobnu granicu za svoj poltički pomladak drže do nevjerojatnih 30 i više godina, Šalaj kaže da je moguće.
“Ako smo zaista privrženi demokratskoj ideji, onda zaista moramo tu dobnu granicu spustiti jer se pokazalo na austrijskom slučaju ili grčkom, na kojima imamo empirijske dokaze da su strahovi neopravdani. Ali nije samo to, Hrvatska nije najgora po tom pitanju, ogroman broj drugih država tu dobnu granicu drži na 18 godina”, kaže Šalaj.
“Nema oporezivanja bez zastupanja”
Na komentra da mlade, u nuždi, mogu unovačiti, mobilizirati sa 16 godina, ali da ni tada neće imati pravo birati predstavnike u parlamentu, Šalaj dodaje da postoji i dodatni apsurd. Podsjetio je na političku uzrečicu iz američke revolucije “nema oporezivanja bez zastupanja” te upozorava: “Mi danas u Hrvatskoj imamo 17 godišnjake koji nakon završene trogodišnje strukovne škole koji počinju raditi i plaćaju porez, a nemaju pravo sudjelovati u odlučivanju kako da se ta sredstva raspodjelju”.
Uz argumente protiv, poput neinformiranosti, nezainteresiranosti, a jedan od njih je i neurološki razvoj mozga za koji se znanstveno tvrdi da se do te godine još uvijek razvija i sazrijeva, davanje prava glasa mladima bilo bi u skladu s drugim pravima koja već uživaju, kao što su pravo na vožnju motociklom ili odlučivanje o zdravstvenim pitanjima koja se odnose na njih bez pristanka roditelja, koja se obično dobivaju u dobi od 16 godina. No jedno je sigurno, rasprava o ovom pitanju, kao i o mogućnosti elektronskog glasanja morat će se povesti već kroz sljedeći izborni ciklus.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare