Potonuće teglenice s 1000 tona gnojiva će svakako negativno utjecati na vodeni biljni i životinjski svijet, pa posredno i na nas, izjavio je ekološki stručnjak Dušan Blagojević za N1 Beograd.
Podsjetimo, njemački brod “Antonia” koji je vukao teglenicu s gnojivom “Lola – 5”, udario je sinoć oko 40 minuta poslije ponoći u stup mosta “25-Maj”, koji spaja granične prijelaze Bačka Palanka-Ilok.
Potonula je teglenica koja je prevozila oko 1.000 tona umjetnog dušičnog gnojiva.
Ministarstvo za zaštitu životne sredine priopćilo je da će se kvaliteta vode Dunava ispitivati na pet lokacija.
“Kako ne znamo koja točno vrsta gnojiva se nalazila i u kojoj količini, možemo samo pretpostaviti da se radi o amonijačnim gnojivima (nitratnim, ili fosfatnim, ili kombinirano). Svakako pojavit će se višak nutrijenata (dušik i fosfor) koji će neminovno dovesti do cvjetanja algi koje uzrokuju potrošnju kisika u površinskim vodama. Doći će do stvaranja patogena, eutrofikacije, kao i mogućnosti povećane koncentracije nitrata u vodi za piće – i na kraju emisija neprijatnih mirisa i plinova u zraku“, naveo je Blagojević.
Kada gnojivo uđe u površinsku vodu, hranjive materije koje oslobađaju stimuliraju rast mikroorganizama, objasnio je on.
“Rast i razmnožavanje mikroorganizama smanjuju sadržaj otopljenog kisika u vodi. Bez dovoljnog otopljenog kisika u površinskoj vodi, ribe i druge vodene vrste se guše. Rezultirajuće mrtve ribe i druge vodene vrste pogoršavaju kvalitetu vode i izazivaju neugodne mirise”, rekao je ekološki konzultant.
Broj biljaka i algi u reci se povećava s povećanim priljevom hranjivih materija, posebno dušika i fosfora, dodao je.
“Dušik i fosfor su prisutni u gnojivu u dovoljnoj količini da se koriste kao gnojivo za rast usjeva i imat će sličan učinak na alge i vodene biljke. Kao i kod usjeva, dostupnost hranjivih materija je kritičan faktor za rast vodenih biljaka i algi”, rekao je on.
Povećana proizvodnja vodenih biljaka i algi nije zdrava za vodne resurse, naglasio je.
“Eutrofikacija je termin koji se koristi za opisivanje prirodnog ili ljudskim ubrzanim procesom kojim vodeno tijelo postaje bogato vodenim biljkama i siromašno kisikom. Kad ove vodene biljke uginu, mikroorganizmi to koriste kao organsku materiju, tj. kao izvor hrane. Još jednom, mikroorganizmi rastu i razmnožavaju se i troše kisik u vodi. Svako povećanje rasta vodenih biljaka na kraju će rezultirati smanjenim sadržajem otopljenog kisika u vodi, na kraju gušeći ribe i druge vodene vrste“, objasnio je Blagojević.
Pored iscrpljivanja kisika, alge mogu biti i toksične, naglasio je.
“Amonijak je toksičan za ribe i druge vodene životinje, čak i u niskim koncentracijama. Koncentracije čak i od 0,02 ppm mogu biti smrtonosne. Visoke razine amonijaka mogu također ugroziti opće zdravlje vodenih ekosustava, što vodi do promjena u raznolikosti vrsta i neuravnoteženosti u lancu ishrane”, zaključio je ekološki konzultant.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!