Politolog: Milanović je možda odabrao srijedu da ne bi bilo s mise na izbore

Vijesti 29. ožu 202418:46 0 komentara

Politolog s Instituta za društvena istraživanja Nikola Baketa gostovao je u Newsroomu kod Domagoja Novokmeta gdje je komentirao srijedu kao dan za izlazak na parlamentarne izbore, navike birača i izlaznost.

Milanović odabrao srijedu da ne bi bilo s mise na izbore?

“Srijeda je tu ciljana više zbog HDZ-ovog biračkog tijela ili nekih navika. Nedjeljom s mise na izbore, često se o tome pričalo – porukama koje se šalju s oltara na dan izbora i možda je to bio jedan od razloga zašto se Milanović odlučio za to. Srijeda se teško spaja sa srijedom. S druge strane možda da ponuka ljude da izađu na izbore, ‘neradni dan smo dobili, možda je moja građanska dužnost da izađem na izbore…'”, kaže Baketa.

Srijeda može biti problematična i za studente koji ne studiraju u mjestu prebivališta, poručuje Baketa.

“Zato je važno da sve stranke, čak i DIP, da se uključe u to i da informiraju sve ljude koji neće taj dan biti u mjestima prebivališta. Da na vrijeme prate datume i način što sve trebaju napraviti da osiguraju izlazak na izbore.”

Baketa nije siguran koliko će šok predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je rekao da ide na parlamentarne izbore, utjecati na izlaznost.

“Bitnije je govoriti o ovoj komunikaciji, koja je i s jedne i s druge strane, prilično gruba, često granična i koja može odvratiti mnoge, ne samo mlade, da se upliću u praćenje politike.”

Dodaje kako brojne negativne teme i česti napadi na osobnoj razini također odbijaju građane od sudjelovanja u politici.

N1

“Mislim da je to stvar na koju bi trebali politički akteri pripaziti. To se možda i vidi u zadnja dva intervjua koj je Milanović davao ovih dana, da je malo spustio loptu, pokušao se ljepše izražavati, pokazati se kao smirenija osoba. A i Plenković se više okrenuo isticanju rezultata HDZ-a posljednjih godina.”

Mladi dulje žive s roditeljima, pa se kasnije politički aktiviraju

Istraživanja pokazuju da su mladi u Hrvatskoj sve manje zainteresirani za politiku, a isto je stanje i na razini Europe, tvrdi Baketa.

“Novije generacije sve manje participiraju u formalnom smislu, ali izbori i dalje ostaju broj jedan način participacije. Tu je pitanje i tog kasnijeg političkog sazrijevanja i kasnijeg odlaženja iz obiteljskog doma”, ističe Baketa.

Stranka Možemo! je već predlagala uvođenje glasanja od 16 godina, a Baketa kaže kako znanost nije primijetila neke negativne stvari u zemljama gdje je snižena granica za glasanje.

“Pozitivne stvari su ranije stjecanje navike izlaženja na izbore, možda će od strane donositelja odluka se malo više raditi na političkom obrazovanju, na građanskom obrazovanju u školama, informiranosti”, poručuje Baketa i dodaje kako su istraživanja također pokazala da oni koji izađu na prve izbore na kojima mogu glasati, često izlaze i na sljedeće.

No, u općoj populaciji je dosta negativan stav za snižavanje dobi za glasanje, rekao je Bakuta.

“Kritizira se da ti mladi nisu dovoljno zreli, informirani i sl. Ali pokazuje se da zainteresiranost i informiranost raste u onom trenutku kad dobiju pravo glasa – tako se pokazalo u Austriji. Prije nisu imali tu razinu političke informiranosti, ali kad se s njima radi ne pokazuju neke razlike u odnosu na mlade između 18 i 22 godina. Ali i za ostatak populacije je upitno koliko su infromirani, koliko prate politiku, a izlaze na izbore.”

Apatija birača

Baketa kaže kako se kod nas s vremenom rodila apatija za političku aktivnost. “Ljudi ne vjeruju institucijama, ne vjeruju da mogu nešto promijenti. To ide od najnižih razina do nacionalne razine. Teško je to jednim potezom ili jednom odlukom riješiti i ljude naviknuti da sudjeluju.”

Taj problem treba početi rješavati od lokalne razine, dodaje Baketa.

“Tu je bitno raditi na lokalnoj razini da se ljudi osjećaju uključenima u najniže razine odlučivanja i da tu stječu naviku da mogu i na nacionalnoj razini donositi odluke. Most i Možemo! govore o takvim stvarima – o većoj lokalnoj participaciji ljudi, o referendumskim inicijativam i sl. Tu se može jako puno napraviti.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!