Otkako je preuzeo predsjedničku dužnost, Donald Trump fokusirao se na trgovinske odnose s drugim zemljama tvrdeći da su uz postojeće carine svi ili bar većina zemalja, a naročito Europska unija, iskorištavali SAD.
Stoga je odlučio svima podići carinske stope pa je u ožujku najprije uveo carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija u SAD, a potom istu stopu i na uvoz automobila i autodijelova.
Potom je Donald Trump 2. travnja pompozno prozvao “Danom oslobođenja” za SAD objavivši da svim zemljama (uz nekoliko iznimki) uvodi osnovnu carinsku stopu od 10 posto, a mnogima iz kojih SAD najviše uvozi, odlučio je uvesti recipročne stope. Primjerice, 54 posto Kini, a zemljama Europske unije 20 posto. Nakon što je pedesetak zemalja potom zatražilo pregovore o novim trgovinskim aranžmanima s SAD-om, a EU najavila carinske protumjere, Trump je ove srijede ipak objavio tromjesečno pauziranje uvođenja drastičnih carina svima izuzev Kini kojoj ih je povećao na 125 posto.
Burze padaju, rastu, padaju…
Svo to vrijeme svjetske su burze reagirale padajući pa rastući i tako naizmjence, ovisno o tome kako je Trump žonglirao s najavama carina te mijenjao retoriku i taktiku u trgovinskom ratu sa svijetom.
Primjerice, dan nakon samoproglašenog “Dana oslobođenja” sve najveće svjetske burze oštro su pale, a sam Trump to je prokomentirao tvrdnjom da je “ponekad potrebno uzeti lijek kako bi se nešto popravilo”. U srijedu je, pak, na Wall Streetu S&P 500 indeks skočio 9,5 posto, što je bio povijesno najveći dnevni skok tog burzovnog indeksa. Prethodno je Trump najavio odgodu primjene recipročnih carina svima osim Kini, ali je prozvan za pogodovanje jer je nekoliko sati prije objave odluke o moratoriju na carine napisao na svojoj društvenoj mreži da je “sjajno vrijeme za kupovinu”.
“Nema debelih razloga ni za pad ni za rast”
Jesu li svi ti šokovi na burzama uistinu realni i koriste li zasad samo špekulantima, pitali smo ekonomskog analitičara Ljubu Jurčića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
“Nije bilo nekih debelih razloga da burze padnu niti sad postoji neki debeli razlog da rastu. Burza je, da tako kažem, na vrhu gospodarskog sustava i kad je Trump nametnuo carine tog se trenutka u realnom životu nije dogodilo ništa posebno, niti će se dogoditi ovog mjeseca. Posljedice će se na trgovini vidjeti tek za tri do četiri mjeseca, a u proizvodnji za pet do šest mejseci. A na dionicama, koje trebaju odražavati vrijednost poduzeća, to ćemo vidjeti za šest mjeseci do godinu dana. Tek tada ćemo znati kome će ići u prilog Trumpove mjere, a i odgovor na te mjere”, objašnjava Jurčić.
Kad se situacija oko carina smiri izvjesno je – dodaje – da će neka poduzeća i neke proizvodnje biti u boljoj poziciji, a neke u lošijoj jer će se promijeniti struktura svjetske proizvodnje i smjerovi svjetske trgovine.
“Onima kojima to bude išlo u prilog, dugoročno će rasti vrijednost dionica, a onim drugima će padati. Ali sve to još ne znamo jer će se zbivati dugoročno. I zato je sve ovo što se zbiva na burzama zasad samo efekt špekulacija”, kaže.
“Špekulanti stvaraju paniku na burzama”
Špekulanti koriste ovu situaciju da bi napravili paniku, tvrdi Jurčić te objašnjava kako to funkcionira:
“Naprave paniku, sruše cijene i kad misle da su u nekom trenutku dionice dovoljno pale, onda ih kupuju, pričekaju malo da one povrate vrijednost pa ih prodaju. Naravno da i tu ima rizika. Velika je vjerojatnost da će ljudi nakon nekog vremena, kad vide da se realno ništa nije dogodilo i da nema temeljnog faktora da se išta mijenja, ponovno se vratiti kupovini dionica. Sva ova ljuljanja na burzi od jedan ili dva posto su normalna, nisu dramatična. Kad je ljuljanje 10 posto, to je dramatično. I pet posto ide u tu granicu”, objašnjava Jurčić.
Tomu dodaje da je 90 posto onoga što se trenutno događa na burzama – špekulacijska igra.
“Nitko ne zna kamo ovo ide”
A dokad će to trajati i u kom smjeru će ići? Jurčić kaže da to u ovom trenutku nitko ne može pogoditi.
“Kad Trump nametne carine, a ovi uzvrate, pa kad s nekim zemljama počne pregovarati, a neke poput Kine nastavi kažnjavati, to će potrajati otprilike tri do šest mjeseci. Tada će te carine, koje će izgledati kao dugoročne, odrediti strukturu svjetske trgovine i svjetske proizvodnje pa i vrijednost pojedinih poduzeća i na koncu vrijednosti dionica. A sve ovo u kraćem roku što se sada događa, to je špekulacijska igra u kojoj možeš dobiti, a možeš i izgubiti”, kazao je Jurčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!