Profesorica o ministru Banožiću: Umjesto da radi svoj posao, u slobodno vrijeme predaje na fakultetu

Izvanredna profesorica Vesnica Garašić gostovala je u Newsroomu gdje je komentirala akademska napredovanja prilikom obnašanja visokih dužnosti, poglavito slučaj ministra Maria Banožića.

Mario Banožić nema problema samo s imovinom. Ozbiljnih problema ima i sa svojom znanstvenom karijerom, koju brojni ozbiljni znanstvenici smatraju dvojbenom.

N1 je pratio njegov pokušaj da izbori zvanje izvanrednog profesora. Ta priča je razotkrila u najmanje ruku zanimljiv udžbenik koji je potpisao Banožić, a koji je obilovao desetak i više godina zastarjelim podacima vezanim uz informacijske tehnologije.

U međuvremenu se ispostavilo da je dio tih informacija preuzet od prethodnog nastavnika pa onda to nije bio ni udžbenik, već nastavno sredstvo.

Međutim, ostala je činjenica da je njegova znanstvena karijera pod jakim reflektorima javnosti. A bit će i pod jačim nakon jučerašnjeg otvorenog pisma koje je 16 sveučilišnih nastavnika uputilo svima onima koji odlučuju o hrvatskoj znanosti, ukazujući i na slučaj Banožić i njemu slične.

Sistemski problem

“Uočili smo da je ovakvih napredovanja bilo i u prošlosti. Osjetili smo veliki poriv da djelujemo i zaštitimo akademske vrijednosti. Proces akademskog napredovanja se ne smije banalizirati, osobito ne od političara”, istaknula je profesorica.

“Prošlo je mjesec dana otkako je Dora Kršul otkrila ovu aferu, a službenog odgovora od akademske zajednice nije bilo. Osjetili smo potrebu da reagiramo”, dodala je.

Komentirajući šutnju velike većine akademske zajednice, profesorica tvrdi kako je to postala uobičajena stvar.

“Osjećaj bespomoćnosti i osjećaj da će možda ako nešto kažete vama biti spriječeno napredovanje. Moć političara je u našem sustavu prejaka i akademska zajednica mora čvrsto stati i odlučiti da politički utjecaji, kad se radi o akademskom napredovanju, ne smiju imati utjecaja”, kazala je.

Profesor u slobodno vrijeme

Na upit što iziskuje napredovanje u znanstvenom zvanju za običnog znanstvenika, a kako to izgleda za ministre, odgovara: “Trebalo bi izgledati isto, ali problem je u tome što zakon ne sprječava napredovanje ministara.”

“Zakonom to nije ni na koji način spriječeno, ali postoji etički problem. Nesretni smo što nemamo odbor za etiku na nacionalnom nivou, koji bi na ovo sigurno reagirao”, dodala je.

“Problem je u tome što ministar, koji ima rutinski posao, nakon što obavi sve svoje rutinske poslove, bi trebao raditi najteži mogući posao – to je posao sublimacije, teški filigranski intelektualni rad sagledavanja svih problema u znanstvenoj zajednici i pokušaj nalaženja nekog novog i boljeg rješenja. Ministar umjesto da radi taj posao, ide na fakultet i predaje studentima pod populističkom izjavom pro bono,” ističe.

“Taj posao može u njegovoj struci raditi najmanje nekoliko drugih profesora, ali posao ministra ne može raditi nitko drugi. Radite jedan posao pošteno i odgovorno i predajte se tome, a ne drugi posao koji i netko drugi može obaviti”, kazala je.

Nije izoliran slučaj

Željko Jovanović svojedobno je pokušao, ali odustao pod pritiskom javnosti. Dragan Primorac je sva svoja napredovanja odradio za ministarskog staža.

“Tu je i profesorica Vesna Bedeković. Ima puno slučajeva. Problem je u tome što to treba institucionalno riješiti. Dok obavljate visoku dužnost, ne bi se trebalo dozvoliti da idete u akademska napredovanja. Ne samo jer postoji problem da ne radite dobro svoj osnovni posao, već otvarate prostor za mogući sukob interesa. Ako ste vi ministar, ljudi u stručnom povjerenstvu koji trebaju procijeniti ispunjavate li uvjete, su vama podređeni”, rekla je.

“Mogućnost svakog sukoba interesa treba izbjeći i mora se naći institucinoalno rješenje da dok se obavlja visoka javna dužnost, nema napredovanja u akademskom zvanju”, zaključila je.