Portal Telegram otkrio je u utorak kako je ministar Mario Banožić prepisao veliki dio svoje knjige, e-priručnika, iz knjiga dvojice profesora koji su njegov uradak recenzirali. U akademskoj zajednici plagiranje je nedopustivo, što je jučer potvrdila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. No, upozorila je da se to iznimno blago kažnjava što je možda, po njezinom mišljenju, razlog da plagiranje još uvijek nije iskorijenjeno u Hrvatskoj.
Znanstvena i druga autorska djela se prepisuju, iako za utvrđivanje plagiranja postoje sofsticirani alati. Kazneni zakon predviđa do tri godine zatvora za neovlaštenu uporabu autorskog djela, no prema javno dostupnoj sudskoj praksi niti jedna kaznena presuda za krađu nekog znanstvenog rada nije donijeta.
Autori se oko svojih prava uglavnom natežu na Trgovačkim sudovima, tražeći zabrane daljnje zlouporabe svojih djela ili pak isplatu naknade za štetu koja im je nanijeta.
N1 je analizirao obrazloženja dostupnih presuda koja su prilično nevjerojatna.
Slučaj Brkić
Prije desetak godina u fokusu javnosti našao se prepisani završni rad Milijana Brkića, ondašnjeg zamjenika ravnatelja policije, koji je u to vrijeme bio kandidat za ministra branitelja, da bi kasnije dogurao do potpredsjednika Sabora. Za Brkićev završni rad na kraju Visoke policijske škole utvrđeno da je u 70 posto plagiran, odnosno prepisan bez pravilnog citiranja diplomskog rada policajca Stanka Tomića.
Prema prvoj odluci Stručnog vijeća Visoke policijske škole Brkić je samo uvjetno kažnjen, te je dobio rok za ispravak “uočenih nedostatke u diplomskom radu”. Sve je bilo svedeno na tehnički problem rješiv u hodu.
Brkić se na tu odluku žalio Upravnom sudu, a postupak je u konačnici završio pozitivno za njega. Utvrđeno je, naime da odluka kojom mu se uvjetno oduzima akademska titula diplomiranog kriminalista nije donijeta na zakonit način. Ipak, unatoč tome Brkić je tijekom cijelog tog postupka koji je potrajao više od pet napisao novi završni rad, te pred kraj 2017. ponovno diplomirao.
Slučaj Barišić
Za plagiranje je 2017. bio prijavljen i nekadašnji ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić. Riječ je o prijavi za samoplagiranje koju su podnijeli Ivan Đikić i Jure Zovko. Barišić je, navodno, prepisao sam sebe u svojoj disertaciji “Svijet i etos. Hegelov stav glede propasti Zapada”. Nije istaknuo dijelove iz tekstova koje je već ranije objavio što sa stajališta Sveučilišta u Augburgu, gdje je rad objavljen.
Ipak, to je sveučilište utvrdilo da je Barišić napravio “jasnu formalnu grešku”, ali da ta greška ne predstavlja “znanstveno neprimjereno ponašanje” u smislu pravilnika Sveučilišta u Augsburgu. Iako se prije ove odluke zazivala ostavka ministra Barišića, njemu to nije palo na pamet.
Plagirana ministrica kulture
Dakle, i ovi slučajevi potvrđuju ono na što je upozorila ministrica Obuljen Koržinek. Ona sama morala je sveučilišnim i sudskim putem dokazivati da je plagirana. Trajalo je to punih deset godina. Telegram je lani dobio potvrdu da je Senat Sveučilišta u Zagrebu konačno donio Odluku o oduzimanju akademskog stupnja doktora znanosti Martini Borovac Pečarević. Ona je u svojoj doktorskoj disertaciji iz 2011. godine netočno i nečestito poslužila magistarskim radom aktualne ministrice, stoji u finalnom izvješću što ga je citirao Telegram.
Senat je zaključio kako se na temelju takvog rada nije mogla steći akademska titula doktora znanosti. Rad je Martina Borovac Pečarević obranila još 2011. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pod mentorstvom bivše ministrice kulture Andree Zlatar Violić. Zanimljivo je da je Borovac Pečarević bila načelnica Sektora za europske poslove i medije Ministarstva kulture dok mu je na čelu bila upravo Zlatar Violić.
U travnju 2021. Visoki trgovački sud konačno potvrđuje da je Borovac Pečarević u doktorskom radu “neovlašteno koristila” četiri teksta Obuljen Koržinek i povrijedila njena autorska moralna i imovinska prava.
Tužba profesorice
Plagiranje svoje doktorske disertacije nije na Trgovačkom sudu u Zagrebu uspjela dokazati redovita profesorica Agronomskog fakulteta Marina Vranić. Ona je tužila Hrvatsku mljekarsku udrugu tvrdeći da je svojim objavama u tiskanom izdanju časopisa Mljekarski list neovlašteno prenijela njezin doktorat “Probavljivost (In Vivo) travnih silaža različitog stadija zrelosti prilikom košnje u interakciji s kukuruznom silažom, Skripte ‘Konzerviranje krme’ i ‘Proizvodnja silaže’, Radni materijal “Konzerviranje voluminozne krme siliranjem“, članak “Siliranje mahunarki i lucerne” objavljen u Gospodarskom listu, te članak “Siliranje trava i mahunarki” koji je također objavljen u Gospodarskom listu. Ad hoc etičko povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu donijelo je u siječnju 2021. mišljenje iz kojeg proizlazi da postoji velika podudarnost između dijelova stručnih članaka iz Mljekarskog lista i dijelova objavljenih stručnih članaka, radnih materijala, skripti i doktorske disertacije profesorice Vrnaić.
Dodaju, međutim, da je riječ o dotadašnjim znanstvenim spoznajama drugih znanstvenika i korištenju citata drugih autora navedenih u Disertaciji i da se ne radi o postignućima prikazanim u Disertaciji. Profesorica Vranić žalila se na tu odluku, ali ju je Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu u rujnu odbio.
To je mišljenje u obzir uzeo i Trgovački sud u Zagrebu, te je odbio tužbu profesorice Vranić. U nepravomoćnoj presudi stoji da je doista u Radnom materijalu koji je prenio Mljekarski list profestorica preuzela rečenice drugih autora, dok su iz njezine Disertacije, navodi sud, uzeli “minimalne dijelove teksta od par rečenica koje nisu čak niti u cijelosti identične”. “Zato sud uopće nije mogao utvrditi radi li se o povradi autorskog djela profesorice Marine Vranić”, stoji u presudi. Nakon što je profesorica uložila žalbu čeka se pravorijek Visokog trgovačkog suda RH.
Skripta nije autorsko djelo
Taj je sud pak potvrdio presudu Trgovačkog suda u Zagrebu kojom je odbijena tužba umirovljenog profesora Petra Crnošije s Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu koji je od svojih kolega tražio oko pola milijuna kuna naknade, te zabranu daljnjeg korištenja skripti kojima je on autor. Radilo se o stručnim skriptama “Slijedni sustavi”, te Bilješke predavanja I. i II. dio, “Elementi automatizacije procesa, Bilješke predavanja I. dio”
Profesor Crnošija u tužbi je naveo da je cijelu svoju profesionalnu karijeru usmjerio na rad u temi metoda, analize i sinteze sustava upravljanja. Na FER-u je i predavao predmete “Elementi automatizacije procesa” i “Slijedni sustavi” sve do svog umirovljenja.
“Zbog nedostatka literature, te što boljeg razumijevanja tematike izradio sam skripte. Nakon što sam otišao u mirovinu doznao sam da su ih mojih kolege, bez mog znanja iu pitanja koristili u izradi svojih skripti u istoj tematici”, naveo je tijekom procesa zbog plagiranja.
Trgovački sud u Zagrebu ipak nije prihvatio njegove argumente. “Da bi se moglo raditi o originalnoj intelektualnoj tvorevini iz predmetnog područja znanosti kojom se pruža autorska zaštita trebalo bi dokazati da se radi o takvoj kreativnosti koja nadilazi okvire radnog mjesta, odnosno ispunjavanja radnih obveza. Prema ocjeni ovog suda. Bilješke profesora Crnošije ne predstavljaju autorsko djelo sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, već se radi o postupcima, odnosno metodama rada koji, prema tom istom Zakonu, nisu autorsko pravo, odnosno autor na njih nema pravo”, zaključio je sud.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare