Profesorica prava poslala poruku političarima: "Ne pogodujemo nikome"

Luka Stanzl/PIXSELL

Profesorica ustavnog prava na Sveučilištu u Rijeci, Sanja Barić, objavila je izjavu koju je potpisalo 11 potpisnika sa svih katedara ustavnog prava, a koja se odnosi na zakon o izbornim jedinicama.

Barić je napisala kako oni nisu pristrani te je navela sve probleme koji u vezani za izborne jedinice.

Njezin tekst prenosimo u cijelosti:

“U privitku Izjava od petka, 12.5., svih katedara ustavnog prava u RH (11 potpisnika) vezano za situaciju s izbornim jedinicama za parlamentarne izbore u RH.

Smatrali smo da je njome sve jasno i nedvosmisleno rečeno. Pozivam da je pročitate (strana i pol)!

No, kako su brojni novinarski upiti skrenuli pozornost na reakcije (vjerovali ili ne, nemamo svi vremena pratiti reakcije i medije), pokazalo se bitnim dodatno pojasniti krucijalne elemente.

Idem redom, tematski.

1) TKO JE DAO IZJAVU?

U RH postoje 4 pravna fakulteta, dakle, 4 katedre za ustavno pravo. Tih 4 katedara imaju ukupno 12 zaposlenika, dakle, profesorica i profesora te druga niža zvanja. Još postoje 2 umirovljena profesora te jedan “naš” član koji je trenutno na funkciji ustavnog suca.

Izjavu su sastavili i potpisali SVI koji su nazočili našem interkatedarskom sastanku, uključujući i dosadašnjeg predsjednika Hrvatske udruge za ustavno pravo, jedinog “našeg” akademika. Logično je da su se izuzeli suci Ustavnog suda RH kojima bi ovaj predmet mogao doći ponovno “na stol”.

2) “TIMING” IZJAVE

Interkatedarski sastanak (susret svih profesora u RH i rasprava o aktualnim pitanjima nastave, znanosti i sl.) održava se u pravilu jednom godišnje. Taj nam je ritam poremetila pandemija, što je nebitno, ali je bitno da je ovaj sastanak dogovoren još u ožujku, kao i centralna TEMA ovog sastanka (izborno zakonodavstvo). Naime, SVE su katedre izrazile zabrinutost postupovnim pitanjima i odnosom prema izbornom zakondavstvu u cjelini i, posebice, prema Odluci Ustavnog suda RH od 7. veljače 2023. Dapače, svoju zabrinutost komunicirali smo pojedinačno: neki prema državnim tijelima, neki javnim istupima u medijima. Uzalud.

Od 28. ožujka (zakazivanja interkatedarskog sastanka) do 12. svibnja (održavanja tog sastanka u Zg) pokazalo se da obnašatelji vlasti nemaju nikakvu namjeru poštivanja standarda dobre prakse, dapače da je čak Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, 4. svibnja 2023., bez rasprave većinom glasova odbio raspravljati o ovom pitanju koje je evidentno u njegovoj nadležnosti. Tri člana naših katedri su ujedno članovi Odbora za Ustav, a jedan je umirovljeni član, no nismo ni tada bili u prilici izravno potaknuti poštivanje temeljnih ustavnih načela budući da rasprave nije ni bilo.

3) NAVODNA PRISTRANOST

Odlučno odbijamo svaku insinuaciju političke ili osobne pristranosti u ovoj ZAJEDNIČKOJ izjavi SVIH katedara ustavnog prava u RH.

Prije svega, da postoje ozbiljni problemi bilo je jasno i kasnih 2000ih, a sasvim nedvojbeno od Izvješća Ustavnog suda iz 2010. godine. U tih gotovo 13 godina od tada do sada, sve vlade i sve stranke/koalicije na vlasti ignorirale su jasno Izvješće Ustavnog suda. Nakon Popisa stanovništva od 2021., postalo je kristalno jasno da imamo ogroman problem, a tijekom ustavnosudskog postupka 2022. bilo je sasvim jasno da će doći do ukidne odluke. Usprkos, dakle, tih gotovo 13 godina mi ni dan danas, 17. svibnja 2023. nemamo jasan, transparentan, stručan i do najveće moguće mjere apolitičan proces, a imamo jasan rok do kojeg odgovarajući zakon(i) mora(ju) biti donesen(i) – 1. listopada 2023. I to ne donesen(i) bilo kako.

Nadalje, podsjećamo da su profesori ustavnog prava istupili ZAJEDNIČKI, bez obzira na eventualne osobne političke inklinacije, samo jednom ranije: povodom referenduma građanske inicijative 2013. Tada je izjava primarno upućena tadašnjoj “lijevoj” vlasti, a danas sadašnjoj “desnoj” vlasti. U oba slučaja radi se o EKSTREMNIM slučajevima zbog kojih smo bili primorani zajednički istupiti i svojim stručnim autoritetom zaštititi Ustav RH, temelje ustavnosti i temeljne vrednote ustavnog poretka. Nismo nositelji vlasti, ali smo svjesni svoje intelektualne i društvene odgovornosti te nedvojbenih stručnih istina.

I konačno, pročitajte izjavu: nema govora o pogodovanju bilo kojoj političkoj strani. Međusobno se razlikujemo u promišljanjima koja konkretna rješenja usvojiti, imamo barem 4 različita modela. No, ono što je nedvojbena i jasna stručna istina, navedeno je u samoj izjavi.

4) U ČEMU JE STVAR?

Problema ima nekoliko. Primjerice, imamo skoro 500.000 viška birača u registru birača u odnosu na popis stanovništva. Izborne jedinice su nam nejednake, glasovi različito vrijede. Imamo neprirodno dijeljenje RH izvan zemljopisnog i logičkog povezivanja. Nemamo nikakav delimitacijski postupak (tijela, nadzor, pravila i postupak praćenja te trajnog tehničkog korigiranja izbornih jedinica). Itd., itd. Sve je to rekao i sam Ustavni sud RH u odluci od 7. veljače 2023., a znamo mnoge dodatne probleme.

5) I ŠTO SADA KONKRETNO, ŠTO JE REALNO?

Prije svega, nije se smjelo dogoditi da do sada nije riješeno izborno zakonodavstvo na ustavno zadovoljavajući način. Drugo, nije se smjelo odavno ne pokrenuti stručnu radnu skupinu (ne stranačku, već klasičnu stručnu radnu skupinu za izradu prijedloga zakona). Treće, s time se ne smije otezati, u pitanju je “zaglavni kamen demokracije”, “neprikosnoveno temeljno ljudsko pravo – biračko pravo” (citati iz odluke Ustavnog suda RH). Četvrto, jasna su načela Venecijanske komisije za ovu materiju.

Sad smo tu gdje jesmo.

Ako doista tvrdoglavom upornošću ovaj netransparentni i zakašnjeli postupak namjerava biti proveden do kraja, a samo zbrzana i odglumljena forma transparentnosti, I DALJE postoji izlaz. Ako je doista sada važnije odigrati “po svome” umjesto poštivanja duha i smisla ustavnosti (a posebno imajući na umu da Hrvatski sabor ima dvomjesečnu ljetnu stanku, pa u stvarnosti zakonodavac ima SAMO 2 I POL MJESECA rada na raspolaganju i to OD DANAS, svakim danom sve manje), onda je nužno da se sada ostvari minimum suhe i jedva dostatne ustavnosti, a odmah potom pokrene proces ozbiljne reforme izbornog zakonodavstva i dovrši u najviše naredne dvije godine.

Naša je obveza i odgovornost da to jasno kažemo, ostajući kao i do sada, SVI, na raspolaganju svojim stručnim znanjima.

Ustavni sud RH ostaje na braniku ustavnosti, a pošteni i pravični izbori podrazumijevaju puno kvalitetniji izborni okvir.

Pročitajte izjavu!

(PS: Upozoreni na političkog komentatora koji će se prepoznati jer je neki dan naveo na jednoj nacionalnoj televiziji da su profesori trebali reagirati 1999. (vezano za smrt predsjednika Tuđmana, to je posve druga priča), poručujemo da je to bilo prije 24 godine, da su tada aktivni profesori ili preminuli, ili u mirovini te da s onima koji su, srećom, među nama, ali umirovljeni izravna račune u osobnom kontaktu ne dovodeći u vezu nespojivo.)”, napisala je Barić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.