"Što mladima treba da budu konkurentniji na tržištu rada?" - pitalo se to na prigodnom uzorku istraživanja studenata Ekonomskog fakulteta upravo mlade u dobi između 16 i 25 godina. Rezultati kažu - mlađe generacije relativno su zadovoljne teorijskom pripremom za radni odnos, no ne i praktičnim rezultatima. Žele, više stručnih praksi. S toga smo pronašli tvrtku koja radi upravo navedeno - CROZ informacijsko-tehnološka domaća tvrtka, jedno od najjačih na ovim prostorima, zapošljava mlade, educira ih, ali i razvija kompaniju na njihovim idejama.

Nemaju hale, pogone, sirovine i resurse – U malim uredima na 4 kata, 250 zaposlenika CROZa čini glavnu “maticu” hrvatskih softver developera. Krenuli su iz Zagreba, a sada ih ima diljem Hrvatske s uredima u Beogradu, Sarajevu, Ljubljani, Munchenu, a posluju čak i u SAD-u. Dobar dio današnjih seniora, krenuo je s radom u vrijeme studija. Tako i dizajner i programer Josip Kuštan.

“Nije mi se više dalo raditi po skladištima, kafićima, htio sam doći u IT. Htio sam doći u područje koje me više zanima, sjediti kao gospodin u uredu. Vidio sam prakse, riješio zadatak došao u ljetnu školu i ostao tu”, govori.

Daleka je ta 2002. kada je sve krenulo iz jednog ureda s par zaposlenika. Kao onda, tako i danas svoj rad temelje na softverskom i tehnološkom napretku. Ljetne radionice, studentske prakse…

“Uvijek kad vodimo te intervjue i hodamo po job fairovima, govorim – Nismo mi edukacijska ustanova nego je to sve win-win. Ideja je tih ljetnih praksi da nama što više njih ostaje. Mi zapošljavamo širok spektar rola sa širokog spektra fakulteta – FER,FOI, PMF, Ekonomiju, čak i Filozofski”, govori HR menadžerica CROZ-a Mura Kokotović.

Iskustvo je važno

Josip kaže – nije sve u novcu, puno je u iskustvu.

“Puno su mi pričali sviđat će ti se novci pa ćeš ostati raditi, nije to, drugačija je atmosfera od fakulteta, drugačije se uči”, ističe.

S njim bi se složila i većina mladih koja je sudjelovala u istraživanju mapiranja poslovnih praksi, studenata Ekonomskog fakulteta. Rezultati su pokazali – posao može biti i manje plaćen, ali ono što trebaju su: smjernice za izgradnju vlastite zapošljivosti, stručne prakse, mentoriranje i pripravništvo.

Studentica Jelena Penjin kaže: “Traže se kvalifikacije, ali se teško pruža prilika za iskustvo i napredovanje”.

“Fali nam više praktične teorije poput obračunavanja poreza itd.”, kaže mladi ambasador UNICEF-a za prava djece i mladih Aleksej Leon Gajica.

Što mladi misle o pronalasku posla nakon završetka fakulteta?

Prema studentskim anketama, čak 62% mladih smatra da posao u struci nakon završetka obrazovanja – neće naći.

Iz Ministarstva rada poručuju – radimo na tome da se perspektiva mladih poboljša.

Oni koje uskoro čeka tržište rada – studenti, većinom su zadovoljni stručnom praksom. No, o novcu, nisu još spremni razmišljati. Za njih, Josip s početka priče ima savjet:

“Najčešći strah je ‘joooj možda ja nisam spreman za takvo nešto’. Jesi, spreman si, a samo se ljudi boje prijaviti i probati. Nije ideja da ti sve znaš na poslu. Naučit će se”.

IT sektor je brzorastući, a plaće adekvantne. Pokazali su da i tvrtku i viziju temelje na mladima. Poruka koja možda dospije i do drugih.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.