Najveća bolnička ustanova u Republici Hrvatskoj KBC Zagreb kreće u projekt izgradnje Objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom po waste-to-energy principu. Ta je vijest uznemirila dio građana, a naša reporterka Ema Bašić provjerila je sa stručnjakom za gospodarenje otpadom može li takav objekt biti štetan za okoliš, ali i za zdravlje građana koji žive u blizini.
“Pokretanjem postupka javne rasprave o Studiji utjecaja zahvata na okoliš KBC Zagreb krenuo je u realizaciju izgradnje Objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb koji će biti sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao jedan od strateških reformskih projekata zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj.
Otpad s KBC-a do sada se predavao ovlaštenoj tvrtki koja ga je u konačnici izvozila u inozemstvo na spaljivanje. Troškovi takvog načina zbrinjavanja otpada su vrlo visoki. Ovim projektom ćemo uštedjeti u plaćanju takvih i sličnih privatnih firmi za prijevoz i gospodarenje otpadom više od 700.000 eura na godišnjoj razini. Pretvaranjem otpada u energiju bit će osigurano dodatnih minimalno 260.000 eura ušteda na godišnjoj razini, a budu li cijene energenata i zbrinjavanja otpada rasle, potencijal za uštede još je i veći”, priopćili su iz Rebra.
Ističu i da je takvo rješenje sigurnije “jer se otpad obrađuje na samom mjestu nastanka, nema rizika ni opasnosti koje nastanu dugim prijevozom te vrste otpada, a to je u skladu i s važećom regulativom. Naime, u skladu sa propisima o gospodarenju otpadom i prema prijedlozima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), medicinski otpad trebao bi se obrađivati na mjestu ili u krugu ustanove gdje je nastao, u cilju sprječavanja mogućnosti nastanka neželjenih incidenata tijekom prijevoza i prijenosa istog.”
Da nema opasnosti za zdravlje, potvrđuje i Danko Fundurulja iz Hrvatske udruge gospodarenja otpadom.
“Infektivni otpad sav spada u opasni otpad, a za njega je nadležna Vlada, tj. RH i odmah se mora raditi studija utjecaja na okoliš koja mora biti dostupna javnosti. Sav infektivni otpad u pravilu se mora spaliti, to je najbolje rješenje. Ne znam zašto bi se netko brinuo. Taj otpad nije dovezen, on je cijelo vrijeme ovdje i treba ga zbrinuti, a termička obrada je najbolja opcija”, rekao je Fundurulja i dodao:
“Postoji Zakon o zaštiti zraka koji propisuje maksimalne dozvoljene koncentracije tvari i u studiji je investitor predvidio redovno mjerenje, tako da nema nikakvih problema.”
Ističe da se od spaljenog otpada dobija topla voda i električna energija. U jednoj bolnici u prosjeku dnevno nastaje oko tri tone infektivnog otpada koji se skladišti u krugu bolnice do odvoza.
“Spalionica ne smije biti štetna. Sve vrijednosti u studiji su daleko ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti. U centru Beča imate spalionicu, između zgrada. Grad Beč dobiva 30 posto tople vode i 8 posto električne enrgije od četiri spalionice koje ima”, istaknuo je.
Isto kažu i na Rebru: “Studija o utjecaju zahvata na okoliš pokazala je da postrojenje neće imati štetan utjecaj na obližnje stanovnike, korisnike i radnike KBC-a Zagreb ni na okoliš, a filtriranjem čestica i spaljivanjem na visokim temperaturama, emisije CO2, sumporovog dioksida, vodikovog klorida, dušikovih oksida i drugih promatranih parametara nastalih od obrade otpada znatno su manje od graničnih vrijednosti.
Građanima poručujemo da je ovo u potpunosti siguran, inovativan i održiv projekt koji će služiti kao poluga stvaranja jače agilnosti i otpornosti javnog sustava zdravstva te će predstavljati pozitivan primjer uspješno provedene zelene tranzicije i kružnog gospodarstva u sustavu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
