U Hrvatskoj teče rok koji je Ustavni sud zadao Saboru - nakon više od 10 godina prigovaranja rekao je da je dosta i da će 1. listopada ukinuti Zakon o izbornim jedinicama u slučaju da se ne poprave neke stvari. A ključna stvar koja se treba popraviti proizlazi iz činjenice da država raspolaže nevjerojatno različitim podacima u različitim bazama pa dolazimo do nevjerojatnih situacija poput one da u nekim županijama ima više glasača, odnosno punoljetnih građana, nego što ima ukupno stanovnika. U stvarnosti to nije moguće, u hrvatskim bazama podataka jest. Po popisu stanovništva iz 2021. imamo 3.213.616 odraslih stanovnika, a prema registru birača iz iste godine 3.660.413 birača. Odnosno, 445.797 birača više nego punoljetnih osoba. Jedan od načina na koji se ozbiljne države nose s izazovima različitih baza podataka je registar stanovništva. O tome što je to, bi li i koje probleme u Hrvatskoj mogao riješiti, u Newsroomu je govorio Marko Krištov, bivši šef Državnog zavoda za statistiku (DZS).
“Registar stanovništva je baza osoba koje žive u Hrvatskoj. To je baza koja nam prvenstveno omogućuje da povezujemo druge informacije. Trenutno imamo OIB sustav, no on nije registar stanovništva, on je registar svih državljana. Nije problem samo s registrom, to nije samo registar osoba, nego i kućanstava. Iznimno je važno imati inforamcije gdje svaka osoba živi. Kad imate registar stanovništva, sve analize su jednostavnije i preciznije ih možete raditi”, objašnjava Krištof.
Taj bi se registar kontinuirano obnavljao, a za to je potrebno omogućiti da različite administrativne evidencije razgovaraju.
“Dobar dio sad razgovara putem OIB sustava, ali nemamo indikatore stanova, vi ne znate u zgradi, u kojem točno stanu osoba živi. Prijavljujete se na adresu, ne na stan. Najvažnije je da imamo identifikatore stana, da znamo tko u njemu živi i da se na taj stan kasnije evidentiraju ostali podaci”, kaže Krištof.
Pilot-projekt pokrenut je u Varaždinskoj županiji, rezultati bi trebali biti predstavljeni uskoro. “Pokrenula ga je Državna geodetska uprava koja je htjela uspostaviti registar zgrada i stanova. Kad to imate, jednostavno vam je, samo kažete osobi da se kod ažuriranja ne prijavljuje samo na adresu, nego i na stan. Vidjet ćemo rezultate, moći ćemo napraviti neku projekciju, vidjeti može li se svugdje na taj način ili neki drugi. Geodetskoj upravi se u principu daje rok u kojem u godinu dana svako stanu treba dati identifikator.”
S registrom stanovništva više ne bi bili potrebni klasični, analogni popisi stanovništva. “Sve države koje imaju funkcionalne registre stanovništva ne provode tradicionalne terenske popise stanovništva, nego sve informacije potrebne za popis dobiju preklapanjem različitih administrativnih baza”, kaže Krištof.
Ako se sad krene, kvalitetan registar stanovništva mogli bismo, smatra Krištof, imati za pet godina.
Ključni izazov za Hrvatsku
Taj bi registar djelomično riješio i pitanje broja birača.
“Jednim dijelom. Broj birača će vjerojatno ostati isti, jer na svim izborima, osim lokalnih, pravo glasa imaju svi hrvatskih državljani, a nije nužno da svi stanuju u Republici Hrvatskoj. To će definitvno riješiti problem lokalnih izbora i može riješiti raspodjelu glasova unutar izbornih jedinica, što je važno da svaki glas vrijedi jednako. Ukupn broj se neće riješiti, ali omjeri bi se ovime u konačnici trebali riješiti”, smatra Krištof.
“Ključni izazov za Hrvatsku je da unaprijedi kvalitetu svojih administrativnih podataka. Imamo kvalitetne baze, puno različitih sustava i čudesa koje druge zemlje nemaju i porezna ima kvalitetne informacije, ali s druge strane građani nemaju svijest, možda zbog kompliciranih postupaka, jednostavno nemaju interes, motivaciju da svoje podatku ažuriraju. S druge strane ima objektivnih i manje objektivnih interesa zašto to ne čine – prijave se u prvoj Zoni u Zagrebu zbog parkirne karte, na otocima za trajekt iako ne žive tamo ili pak u gradu s nižom stopom prireza… To je veliki problem s kojim se treba pozabaviti”, dodao je Krištof.
Smatra de se stvari općenito “u političkom načinu razmišljanja ne rješavaju dok ne postanu problem”.
“Ili problem ili prilika, na neki način. Sad evo, ovo je možda postao problem, ali s druge strane imaju i priliku riješiti sve te probleme s administrativnim podacima. Ovo je stvarno ključan, ključan problem za Hrvatsku, koji će, ako se kvalitetno riješi olakšati mnoge druge reforme i projekte te omogućiti da postanemo moderna europska zemlja”, zaključio je Krištof.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!