Problem zaštićenih najmoprimaca ne rješava se već desetljećima, a zbog toga je je Hrvatska već kažnjena na sudu za ljudska prava u Strasbourgu. U Zagrebu je nekima potres još dodatno zakomplicirao situaciju. Pravdu i poštivanje ljudskih prava traže i najmoprimci i najmodavci, samo što ta prava različito tumače. Sada se čeka novi zakon koji je u izradi.
Prvo treba otključati lokot. Ovaj stan u centru Zagreba nema vrata, već rešetke i plastičnu ceradu. Gospođa Neta u njemu je živjela godinama, još od 1987., kao zaštićena najmoprimka, sve do potresa od kada je zbog oštećenja u privremenom smještaju u zagrebačkom hostelu.
“Poslije potresa smještena sam od države u studentskom domu, poslije u hostelu Arena i dok sam bila na liječenju od covida, prvi puta je bila provala i tada su otuđena ulazna vrata, plinska ura, struja, sve je prebačeno, prebacili su na sebe”, rekla je Neta Nrec Brajša.
Za provale optužuje novog vlasnika. Zvala je policiju i promijenila lokot, ali je uslijedilo još provala. Unesena je i miješalica po nalogu vlasnika, a stan je postao neupotrebljiv za život.
“Kao kategorija nismo zaštićeni, nas se šikanira, maltretira. Ovo je u nizu peti vlasnik, teško je govorit o vlasništvu. Ja mislim da je kupio papir od 100 tisuća kuna, a ponaša se kao da je stan njegov”, dodala je.
Kao zaštićena stanarka nije jedina. U udruzi Hrvatski savez stanara čekaju novo zakonsko rješenje.
“Rješenje bi bilo nas ostavit u stanovima isto kao i da se država ponaša da konačno primjenjuje zakone, a to je zakon koji je donijela 1997. koji treba obeštetiti svakog kome je navodno nekretnina oduzeta, al se mora napravit analiza stjecanja tog vlasništva”, smatra Gordana Vojković, predsjednica udruge Hrvatski savez stanara – građana EU.
Zaštitu svojih prava traže i vlasnici. Da oni nisu prekupci, objašnjava Josip Hrastić iz udruge Vlasništvo i posjed. U prizemlju njihove obiteljske kuće je zaštićena najmoprimka koja plaća stanarinu manju od stotinu kuna.
“Prva, glavna i osnovna stvar je da se ti stanovi vrate u posjed vlasnicima, nas u principu ništa drugo i ne zanima. Ne zanima nas toliko niti najamnina, niti bilo kakvi elementi oko cijele te priče, mi tražimo da se zaštićeni najmoprimci isele iz tih stanova i da se ti stanovi nama vrate u posjed”, rekao je Hrastić.
Zakon koji je trebao riješit problem donesen je 2018. godine, ali njegova rješenja srušio je Ustavni sud dvije godine kasnije. Objašnjenje je bilo da je prevelik teret stavljen na leđa najmoprimaca. S druge strane Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu već je kaznio Republiku Hrvatsku od koje traži da se stanovi vrate vlasnicima.
“I u tom balansu između prava bivših vlasnika i zaštićenih najmoprimaca država je taj medijator koji taj problem treba riješiti i mi ga sada pripremamo. Mi ćemo iz jako puno razloga, i moguće štete koja može biti pričinjena Republici Hrvatskoj zbog toga što to pitanje nije riješila, taj zakon uputiti u javno savjetovanje prije ljeta”, rekao je Branko Bačić, ministar graditeljstva i državne imovine.
Ministar dodaje i da se nada da će se zakon donijeti po hitnom postupku. Pitanje je još, hoće li taj zakon konačno riješiti problem zaštićenih najmoprimaca.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!