U povodu 30. obljetnice prosvjeda pred Banovinom, u kojoj je tada bila smještena JNA, u ponedjeljak je u atriju splitske gradske uprave održan okrugli stol na kojem je gradonačelnik Andro Krstulović Opara istaknuo kako to nije važan datum samo splitske povijesti, nego i Domovinskog rata.

Splitski gradonačelnik rekao je da bi današnji okrugli stol “Banovina 1991.” trebao problematizirati čuvanje memorije na taj važan datum splitske povijesti i Domovinskog rata diljem Hrvatske. Što mladi znaju o tom događaju, na nama je da to raspravimo, da pronađemo putove i sačuvamo uistinu vrijedne elemente naše povijesti na koje moramo biti ponosni, istaknuo je Krstulović Opara.

Prosvjed ispred Banovine, gdje je bila smještena komanda Vojno-pomorske oblasti JNA, dogodio se nekoliko dana nakon što su pobijeni hrvatski policajci u Borovu Selu 2. svibnja 1991. te nakon što je JNA blokirala Kijevo, koje je zatim okupirano, Hrvati protjerani, a kuće im spaljene.

Ivica Balić spustio jugoslavensku i podigao hrvatsku zastavu – ispunio želju naroda

Prisjećajući se toga dana, 6. svibnja 1991., kada je sa stijega ispred zgrade Banovine spustio jugoslavensku i podigao hrvatsku zastavu, dragovoljac Domovinskog rata, pričuvni časnik Hrvatske vojske Ivica Balić je istaknuo da je tada ispunio želju naroda. Podsjetio je da je otišao na prosvjed da zajedno s ostalima podupre Kijevo i da okupatoru da do znanja da neće posustati, nego će se boriti do posljednje kapi krvi.

Negdašnji sindikalac u brodogradilištu i svjedok tog vremena, danas umirovljeni Zvonko Šegvić rekao je da je sve pokrenuto iz škvera, o čemu svjedoči njegova bogata dokumentacija i fotografije iz tog vremena. Ocijenio je da se u posljednjih 30 godina taj povijesni događaj polako izbrisao i da je sve prešlo u politiku koja se time koristila kako bi sebe promovirala.

“Taj je događaj obilježio ne samo Split i Dalmaciju, već cijelu Hrvatsku jer smo pokazali da se možemo izvrsno organizirati za desetak minuta. Svagdje smo blokirali ex JNA, narod je tada bio nezadovoljan, te je želio graditi pametniju, pošteniju i ljudskiju Hrvatsku”, rekao je Šegvić.

Istaknuo je kako je strašno razočaran i ne može vjerovati da nam se dogodilo da smo “toliki entuzijazam poklonili vjetru”. “Split je u tih 30 godina postao ništa. Najviše me boli korupcija, nepravda i politika bilo koje vrste ili predznaka iza kojih stoji njihov vlastiti interes”, izjavio je Šegvić.

JNA je pokazala na čijoj je strani

Tadašnji predsjednik Hrvatske unije nezavisnih sindikata za srednju Dalmaciju Jure Šundov pozvao je radnike da se okupe pred vratima brodogradilišta, odakle su krenuli prema Banovini, a putem su im se pridružile tisuće radnika ostalih poduzeća i građani. Danas kaže da je to bio nevjerojatan domoljubni naboj, da su se prosvjednici osjećali loše zbog cijele situacije u Hrvatskoj, ali i povrijeđeno jer je ubijen Josip Jović i mnogi drugi branitelji.

“Sve je to u radnicima i građanima izazvalo revolt koji je rezultirao ponosom i hrabrošću. Išli smo organizirano pred Banovinu, tada smo to nazvali prosvjedom za život, od ex JNA smo tražili da ne bude srpska, agresorska vojska, nego narodna armija koja bi trebala spriječiti pokolj koji su radili njihovi vojnici. Nismo dobili tu zadovoljštinu, pa je to bio dan kada je ex JNA tadašnjoj Jugoslaviji i svijetu rekla na čijoj je strani”, podsjetio je Šundov.

Iznimno mu žao što je taj dan poginuo makedonski vojnik JNA na straži Saško Gešovski, no radnici, dodao je, nisu imali oružje te je metak došao iz smjera zgrade Banovine u kojoj je bila komanda Vojno-pomorske oblasti JNA.

Radio Split i građani pokazali snagu i otpor – planirana intervencija vojske nije uspjela

Veliku ulogu u izvještavanju o tome kuda se sve kreće JNA po Splitu imao je i hrvatski Radio Split, čiji je reporter bio Rodoljub Jović, koji danas kaže da u 40 godina njegova rada na radiju nikada kao tada veza slušatelja s radiom nije bila jača. Dodaje da njihovi slušatelji nisu više bili samo slušatelji, nego su toga dana postali njihovi reporteri jer su sa svih lokacija u gradu javljali što se događa i kuda se kreće tadašnja vojska.

“Nakon što smo puštali informacije u eter, građani su blokirali izlaze vojske iz svih gradskih vojarni, tako da se planirana intervencija vojske nije uspjela dogoditi. Radio je zajedno sa svojim slušateljima pokazao snagu grada i otpora koji je vođen srcem. U tome smo uspjeli”, rekao je Jović.

Povod za okupljanje radnika i stanovnika Splita i okolice pred zgradom Banovine, u kojoj je tada bila smještena Vojno-pomorska oblast bivše JNA, bilo je okupirano selo Kijevo, iz kojega su Hrvati protjerani, a kuće su im zapaljene. Taj veliki povijesni prosvjed organizirao je sindikat brodogradilišta, a na njemu se okupilo nekoliko desetaka tisuća građana koji su u kolonama stizali u grad zbog čega je u gradskome središtu bio onemogućen i normalan promet.

Okrugli stol su organizirali Županijski ured Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) i Grad Split.