Država će koristiti sve raspoložive mehanizme kako bi se obuzdao rast cijena prehrambenih i drugih artikala, a uskoro će se donijeti i odluka o crnim listama, zaprijetio je danas ministar gospodarstva Davor Filipović. Crne liste na dnevnom redu su bile i puno prije uvođenja eura, ali se od njih iz nepoznatog razloga odustalo. Zato nije manjkalo obećanja kako će poskupljenja zbog eura biti zanemariva. Evo podsjetnika.
Kad je prije četiri godine najavljivao uvođenje eura, ovako je o strahu zbog mogućih poskupljenja govorio Andrej Plenković.
“Učinak konverzije kune u euro na rast potrošačkih cijena bit će blag i jednokratan. Na to ukazuju iskustva drugih članica, gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0,23 posto. Da budem sasvim plastičan u razumijevanju ovoga, to znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe.”
Gotovo identično, samo tri godine kasnije, tvrdio je i tadašnji Plenkovićev ministar financija. “Ovih 7 zemalja koje su uvele euro, taj efekt je bio jednokratan, u jednoj, početnoj godini, na prosječnoj razini 0,2 postotna boda”, govorio je Zdravko Marić. Ali Marić je tada upozorio i na novi moment. “U trenucima kad su oni pristupali euro području ovakvih razina i ovakvih visina stope inflacije nisu bile bilježene”, objasnio je.
Istoga dana, prije nešto više od godinu dana javnosti se obratio i guverner HNB-a sa sada već dobro poznatom izjavom zbog koje su se zbijali i vicevi.
“Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, za koje znate koliko su bile u kunama, odite kod nekog drugog, netko drugi neće, tamo gdje postoji konkurencija. Tamo gdje ne postoji, tamo je opravdana intervencija države”, rekao je Boris Vujčić.
Tri mjeseca ranije, Vujčić je u kolumni o euru na stranicama HNB-a napisao da je mit kako će uvođenje eura uzrokovati veća poskupljenja, osim eventualno u vrlo ograničenoj mjeri kod zaokruživanja cijena. Poskupljenja su, citiramo dio kolumne, tim manja što su mehanizmi nadzora nad konverzijom učinkovitiji.
Tadašnji ministar gospodarstva tvrdio je da Vlada na tome ozbiljno radi.
“Mi namjeravamo prokazati sve one za koje se drži da će neopravdano odnosno za koje se ispostavi da su neopravdano digli cijene.” “Dakle, bit će crnih lista?” “Dakle, imat ćemo taj tip evidencije.”
Ali – nemamo. Crne su se liste u međuvremenu izgubile i od njih se odustalo. Pa su došle i prve kovanice s hrvatskim motivima. Sreći nije bilo kraja.
Kao gost na predstavljanje došao je i tada već bivši ministar Ćorić koji je ranije uvjeravao da Vlada ima mehanizme za kontrolu cijena. Predsjednik Vlade obećanje tada ipak ublažava.
“Nemamo baš sve mehanizme u slobodnom tržištu, živimo u tržišnoj ekonomiji gdje se puno toga formira slobodno. I zato je važno da se radi pritisak na one koji nastoje profitirati u ovome trenutku. To je nabitnije, to je najključnije. Apeliram na one druge na koje nemamo izravan utjecaj da se u krizi ponašaju tako da smanje malo apetite”, govorio je Plenković u srpnju prošle godine.
A kako je sve ostalo na apelima, 1. siječnja ove godine uslijedilo je otriježnjenje. I gnjev javnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare