Godinu i pol nakon zagrebačkog i devet mjeseci nakon petrinjskog potresa, građani čija je imovina stradala tom prilikom uglavnom se i dalje bore s papirologijom. Često bezuspješno. A izazovi pronalaska izvođača i financiranja materijala čije cijene lete u nebo tek ih očekuju.

Premijer Andrej Plenković obećaje da će uskoro biti bolje. Da će stvari ići brže, no velik broj građana već su sami o svom trošku obnovili svoju imovinu.

I Zagrepčane i stanovnike Banije muči sporost sustava. Iako se potpredsjednik Vlade Tomo Medved naljutio na upozorenje iz Gline da su građani tamo do sada donacijama izgradili 30 novih kuća, dok država nije još ni jednu, danas je potvrdio da se na gradnju država tek sprema.

U Zagrebu pak postpotresne nevolje vrebaju iza svakom uglu, čak i za one koji imaju regulirane vlasničke odnose.

Živite li u zgradi koja je proglašena kulturnim dobrom, problemi su još veći – građevinari i konzervatori sukobljavaju se oko toga što se treba rušiti, a što ne, uvjetuje se cjelovita obnova odmah, a građani ostaju bez daha kad saznaju koliki trošak moraju sami pokriti.

Bez obzira na izvještaje i procjene nadležnih, stvarnost je neumoljiva. U Zagrebu nakon godinu i pol još uvijek stoji čak i obnova javnih zgrada, na Baniji nakon devet mjeseci mnogi kontejneri još nisu spojeni na vodovd i odvodnju.

Cijelu priču pogledajte u prilogu: