Što su prednosti, a što mane života u Vukovaru? Jesu li u tom gradu pesimističniji Hrvati ili Srbi, stariji ili mlađi? O tome je u TNT-u na N1 govorila Dinka Čorkalo Biruški s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Čorkalo Biruški je predstavila rezultate istraživanja zadovoljstva građana životom u Vukovaru koje je provela s Nebojšom Blanušom s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Istraživanje iz prosinca 2020. “Grad zarobljen politikom” financirao je Friedrich Ebert Stiftung i ispitivalo je koliko su Vukovarci zadovoljni životom u svom gradu.
VEZANE VIJESTI
“Rekla bih vrlo, vrlo nezadovoljni”, kazala je Čorkalo Biruški: “Preko 80 posto građana je nezadovoljno.”
“Relativno zadovoljnih je vrlo malo, manje od jedne petine. Čovjek se mora zapitati kako to da je 80 posto građana nezadovoljno kako se grad razvija?”, rekla je.
Određene razlike u nezadovoljstvo postoje između Srba i Hrvata, ali ne velike, vrlo male:
“Neke razlike se vide. Razlike su male, ali trendove možemo registrirati i nešto su nezadovoljniji Srbi i nešto su nezadovoljniji mladi… Ono što je zanimljivo je da se odgovori drugih nacionalnih manjina redovito nalaze između srpske manjine i hrvatske većine.”
“Vukovarci su sigurno ponosni na svoju domovinsku prošlost. Međutim, jako ih opterećuje to što se vide kao zarobljenici prošlosti i onoga što se u Domovinskom ratu dogodilo, bez perspektive da se Vukovar pogleda prema mogućnostima i potencijalima koje nudi”, kazala je.
“Vidi se da su Vukovarci umorni od prošlosti i to vrlo jasno pokazuju, to vrlo jasno izgovaraju”, istaknula je.
“Previše je prošlosti, lokalna vlast je previše usmjerena na prošlost, državna vlast je previše usmjerena na inzistiranje na ratnoj prošlosti Vukovara bez interesa za ulaganje i osiguravanje budućnosti”, opisivala je dalje Čorkalo Biruški stanje duha među Vukovarcima:
“Cijela vukovarska javnost je umorna od toga kako vide da hrvatska javnost vidi Vukovar.”
VEZANE VIJESTI
Rekla je da lokalne politike ne zadovoljavaju njihove politike, da se iz odgovora vidi da su Vukovarci umorni od pristranosti, i to ne samo nacionalne, nego i klijentelističke, odnosno da su ogorčeni time što vide da se zadovoljavaju potrebe samo manjeg dijela.
“Iznimno je nezadovoiljstvo iseljavanjem mladih, nedostatkom radnih mjesta, iznimno nezadovoljstvo činjenicom podijeljenosti djece po vrtićama i školama, pri čemu su tim aspektom nešto nezadovoljniji stariji nego mladi”, nabrajala je.
Među mladima koji iseljavaju u vrhu nezadovoljstva su iseljavanje, nedostatak radnih mjesta, generalna nacionalna podijeljenost i loša politička atmofera. Zanimljivi su još neki fenomeni. Unatoč podijeljenosti, i Hrvati i Srbi i pripadnici drugih nacionalnih manjina u najvećoj bi se mjeri itekako mogli složiti oko određenog stupnja integrirane nastave. Slijedi pitanje nepovjerenja u institucije.
Istraživanje je registriralo da je i u Vukovaru veliko nepovjerenje u Sabor, Vladu, posebno Nacionalni stožer civilne zaštite, kao i u ostatku Hrvatske, što je u siječnju u odnosu na kolovoz još i poraslo. U Vukovaru se, međutim, vidi da je nasuprot tome iznimno visoko povjerenje u ljude iz neposredne blizine, što signalizira krajnje fragmentirao društvo. To, istaknula je Čorkalo Biruški, vodi dalje do toga da je vrlo teška adekvatna politička organiziranost.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare