Vagić: Vjerujem da do štrajka liječnika neće doći

Vijesti 02. velj 202413:48 0 komentara

O predloženim koeficijentima u zdravstvu, ali i drugim važnim temama u zdravstvenom sustavu, naša Mašenka Vukadinović u Novom danu razgovarala je s ravnateljem druge najveće bolnice u Hrvatskoj, Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Davorom Vagićem.

Davor Vagić komentirao je najavu štrajka Hrvatskog liječničkog sindikata. “Sindikalne borbe su legitimne borbe i sindikat se treba boriti. Nakon što sindikati naprave analizu svega predloženog, početkom tjedna će se rješavati neke stvari s Ministarstvom. Ovo je jedna od najvećih reformi plaća u javnom sektoru u zadnjih 30 godina. Duboko vjerujem da do štrajka liječnika neće doći ovaj put.”

“Medicinsko osoblje radi specifičan posao. Mi pružamo uslugu 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Dakle imate noćnog rada i prekovremenih. Netko radi 8-satno radno vrijeme, ali naš sustav ima dodatni rad. Sve je plaćeno. Bilo je problema prije nekoliko godina s neplaćanjem i obračunima. Sad je to riješeno. Mi smo u bolnici napravili analizu i svima rastu plaće. Primjerice, ravnatelji zagrebačkih bolnica imali su veliki problem s kuharima, nisu se javljali na natječaj jer je bila jako mala plaća. Za funkcioniranje bolnice, morate imati i kirurga i medicinsku sestru i administrativno osoblje i kuhara. Oni u KBC-u Sestre milosrdnice naprave više od dva milijuna obroka”, dodao je.

Nezadovoljni liječnici

Nezadovoljni liječnici kažu da se mnogi zahtjevi nisu ispoštovali još iz travnja 2023. godine.

“Ispoštovana je uredba o koeficijentima za specijaliste i uže specijaliste. Riješen je dio o prvostupnicima sestrinstva. Rješava se i ugovor o odšteti za specijalizante.  Moramo se priviknuti da su ljudi mobilni i da ih jedino motiviranjem i davanjem perspektive možete privlačiti i zadržati. Mi smo lani raspisali u KBC-u Sestre milosrdnice specijalizacija više nego ikad, 72 specijalizacije. Nama je cilj zadržati ih, da napreduju i da se razvijaju. Slično je i za sestrinski dio. Mi smo uveli za mlade zaposlene medicinske sestre mentoricu, osobu koja će ju uvesti u sustav, to se pokazalo kao jako dobra stvar. Puno češće se javljaju kod nas na natječaj”, objasnio je Vagić.

Vagić je odgovorio na pitanje postoje li liječnici kojima zarađuju 3 500 eura ili više. “Naravno da postoje. To su ljudi koji odrade sve te prekovremene sate. To je pitanje organizacije dežurstava i hitnih službi. Kroz vrijeme će se moći smanjivati dio prekovremenih i sa zapošljavanjem. U manjim bolnicama je problem, imate manje liječnika, manje odjele a morate pokriti sate:”

“Lani smo napravili milijun pregleda”

Krenula je reorganizacija bolničkog sustava, Vagić je objasnio što se napravilo kako bi se smanjile liste čekanja.

“Pročistili smo najprije najproblematičnije liste čekanja. To je bila prije svega radiologija. Išli smo redom zvati sve naručene ljude. Angažirali smo ljude, uveli smo prekovremene, popodnevne termine. Liječnik to može odbiti no idemo s razgovorom i dogovorom. Populacija stari, liste čekanja će postojati, ali su smanjile. Mi smo lani napravili u KBC-u Sestre milosrdnice milijun pregleda”, objasnio je.

Nekad davno je postojala “plava knjiga”

Vagić se osvrnuo i na nezadovoljstvo zbog vremensko-kadrovskih normativa: “Mi koji smo dugo u struci pamtimo tu famoznu plavu knjigu pa smo pisali. Sad imamo vremensko-kadrovske normative koji se moraju razvijati. Vremensko kadrovski normativi mijenjaju se kroz vrijeme i na tome treba raditi. Neke dijagnostičke metode su nekada bile puno kraće nego danas jer imate dodatne alate i radite bolju dijagnostiku, ali ponekad dulje traje.”

Jedna od najvećih nabava u onkologiji

Uređaji za liječenje onkoloških bolesnika jako su skupi, imamo visoku smrtnost onkoloških bolesnika, neka ulaganja predugo se čekaju.

“U postupku smo nabave PET/CT uređaja, nadograđujemo linearni akcelerator. Ogromna stvar je nabava linearnih akceleratora. U Klinici za tumore imamo dva koji su 15 godina stari i kod takve tehnologije to je kraj vijek trajanja. KBC Sestre milosrdnice dobiva pet takvih akceleratora, a Hrvatska 21. Europski prosjek je pet akceleratora na milijun stanovnika”, istaknuo je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!