Dvogodišnje istraživanje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u riječkim školama pokazalo je da učenici taj predmet ocjenjuju peticom, objavljeno je u petak u Rijeci.

Rezultati istraživanja, koje je proveo Grad Rijeka u suradnji s Centrom za primijenjenu psihologiju Odjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, predstavljeni su u Gradskoj vijećnici.

Istraživanje je provedeno kako bi se potvrdili rezultati evaluacije provedene nakon prve godine provedbe građanskog odgoja i obrazovanja te kako bi se promišljeno pristupilo daljnjem razvoju programa.

Grad Rijeka školske godine 2016./2017. uveo je građanski odgoj i obrazovanje u osnovne škole kojima je osnivač kao poseban predmet, to jest izvannastavnu aktivnost, a u tome je bio prvi u Hrvatskoj. Provedba se potpuno financira iz gradskog proračuna.

Istraživanje je provedeno među 400 učenika svake godine, 404 roditelja, 21 ravnatelja škola i 19 nastavnika – provoditelja programa.

Barbara Kalebić Maglica iz Centra za primijenjenu psihologiju istaknula je da su učenici koji su pohađali taj predmet vrlo zadovoljni nastavom i ocijenili su jeprosječnom ocjenom 4,53.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ocijenio je kako se vrijednost građanskog odgoja najbolje može opisati kroz nekoliko jednostavnih riječi – razumijevanje, tolerantnost, solidarnost, prijateljstvo i informacija o društvu u kojem živimo.

„To su vrijednosti građanskog odgoja koje je prihvatio velik broj polaznika i nastavnika u osnovnim školama i veseli me što su rezultati dugotrajne i sustavne evaluacije jednako tako izvrsni kao i rezultati evaluacije eksperimentalne godine i pokazuju da smo bili na pravom putu kada smo se odlučili uvesti građanski odgoj i obrazovanje“, rekao je.

Istraživanje je pokazalo da učenici većinom pohađaju tu nastavu jer žele iskusiti nešto drugačije, kako bi naučili biti bolji građani i zato što im se čini da se obrađuju zanimljive teme. Učenici su birali između ponuđenih odgovora, a većina je izrazila želju da i sljedeće godine pohađa tu nastavu.

Među učenicima 74 posto ih smatra da se nakon pohađanja građanskog odgoja i obrazovanja može zauzeti za sebe a da ne povrijedi drugu osobu, 79 posto se slaže da lakše može reći „ne“ ako u nečemu ne želi sudjelovati, 67 posto se slaže da se lakše mogu uživjeti u poziciju druge osobe, a 75 posto učenika potvrđuje da lakše može izreći ono što misli.

Većina roditelja smatra da građanski odgoj i obrazovanje potiče aktivno sudjelovanje učenika u školi i zajednici te njihovo kritičko mišljenje. Ravnatelji uviđaju važnost tog predmeta za razvoj učenika te smatraju da je tu izvannastavnu aktivnost moguće uklopiti u školski plan i program, pokazalo je istraživanje.

Riječki model građanskog odgoja i obrazovanja je izvannastavna aktivnost koja se provodi  jedanput do dva puta na tjedan, s fondom do 70 sati na godinu. Nastava je iskustvena, terenska i praktična te u središte stavlja učenike i njihov kognitivni, socijalni, psihološki i emocionalni razvoj.